• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

DRAMA U AUSTRALIJI: Kome sad uvaliti naše đubre!?

Autor mondo.rs

Kriza sa otpadom u Australiji pogoršala se kada je ta zemlja od 25 miliona stanovnika izgubila četvrtog najvećeg uvoznika svog plastičnog otpada.

 DRAMA U AUSTRALIJI: Kome sad uvaliti naše đubre!? Izvor: Mondo/ Goran Sivački
Ilustracija
Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Indija je objavila potpunu zabranu uvoza plastičnog otpada ovog meseca, i to je ogroman udarac za Australiju, koja ima sve manje mesta u svetu gde može da "plasira" svoje đubre.

"Recikliranje je pod velikom pretnjom", upozorio je nadležni odbor u zemlji, nakon što je spuštena rampa na uvoz u Indiji, koja je primala 13 odsto ukupnog australijskog izvoza otpada.

"Sada smo se vratili u poziciju koja je započeta sa Kineskom krizom (onemogućavanja izvoza), ali je sad gore jer imamo sve manje alternativnih tržišta", kaže šef državnog Odbora za reciklažu, Piter Šmigel a prenosi "Sidni morning herald"

Izvoz otpada
Izvor: Youtube/VICE News

Australija je jedna od velikih zemalja koje su dramatično pogođene nagomilavanjem đubreta nakon što je Kina prošle godine zabranila uvoz otpada za reciklažu. Zabranjene su 24 vrste otpada i zbog toga je australijski izvoz u Kinu opao za čak 41 odsto u prošloj finansijskoj godini, iako se ukupan izvoz povećao za pet odsto.

Ali, i pore toga što druge zemlje sada primaju đubre dosad namenjeno Kini (Indija, Indonezija, Vijetnam i Malezija...) u samoj Australiji se gomila opasna gomila materijala za recikliranje a prikupljači otpada grozničavo traže nova prekomorska tržišta za plasiranje svoje "sirovine".

A Malezija i Tajland su već najavili zabranu uvoza od 2021. godine. Ako ona bude slična onoj kineskoj, Australija će morati da nađe nova tržišta u svetu ili kod kuće za 1,3 miliona tona godišnje - vrednog izvoznicima 530 miliona dolara.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE