U Briselu je počeo sastanak šefova država i vlada zemalja članica EU na kome se traži način da bude obuzdana kriza koja ugrožava evro.
Prvo će se sastati čelnici svih 27 zemalja članica EU
Popodne samo čelnici 17 zemalja članica evrozone, u nastojanju da odgovore na tri ključna ptianja - jačanje kreditnih sposobnosti Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF), dokapitalizacija banaka i uloga privatnih banaka u drugom paketu pomoći Grčoj, odnosno dogovor koliko će grčkog duga biti otpisano na štetu tih banaka.
Očekuju se razgovori do kasnih večernjih sati.
Samit, kome između ostalih prisustvuju njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi, jedan je u nizu vanrednih sastanaka na visokom nivou u prestonici EU.
Šefovi država i vlada ponovo će se okupiti u srijedu, 26. oktobra.
Uoči današnjeg samita kancelarka Merkel, predsjednik Sarkozi i drugi čelnici EU razgovarali su u subotu uveče o obezbjeđenju evra.
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej, predsjedavajući grupe ministara finansija zone evra Jean-Claude Junker i predsjednik Evropske centralne banke Jean-Claude Triše, kao i šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard.
Sarkozi i Merkel izjavili su uoči samita kako je učinjen napredak u razgovorima na pronalaženju rješenja za dužničku krizu u evrozoni.
"Ministri finansija su ostvarili napredak", rekla je Merkelova, ali je i istakla da ne očekuje donošenje konačnih odluka prije samita 26. oktobra, prenijela je francuska novinska agencija AFP.
Sarkozi je sastanke koji su održani okarakterisao kao "ključne" i istakao da "finansijska kriza mora da bude riješena".
"Učinjen je napredak. Između sada i srede mora da bude pronađeno rješenje, strukturno rješenje, ambiciozno rješenje, konačno rješenje. Nema drugog izbora", naveo je Sarkozi i dodao da je uvjeren u pozitivan ishod razgovora, prenijela je novinska agencija Reuters.
Prethodna dva dana su se u Briselu sastali ministri finansija evrozone, koji su prihvatili u subotu predlog predsjednika EK Baroza da banke budu ojačane dodatnim akcionim kapitalom, kako bi mogle da se odupru efektima dužničke krize.
Ministri finansija su istakli da će banke i osiguranja imati veću odgovornost kod drugog paketa pomoći Grčkoj, nego što je do sada bilo planirano.
Paket za spas od 109 milijardi evra moraće da bude uvećan, jer su se pogoršali uslovi u Grčkoj.
(Tanjug)
