Frankfurt je finansijski centar Evrope i svijeta, a jedan od razloga je Frankfurtska berza.
Frankfurt na Majni u Njemačkoj lokalci zovu Majnhetn. Visoke zgrade, užurbani koraci ljudi u odelima i zvuk štikli koji oštro para jutarnju tišinu govori samo jedno – vrijeme im je novac. Ovo je, čini se, dovoljno da se jedan evropski grad uporedi sa Menhetnom. Kao i njegov američki pandan, Frankfurt se uzdiže u poslovne visine, sa neboderima u kojima se donose odluke koje pokreću tržišta od Tokija do Toronta.
U njegovom poslovnom jezgru, između savremenih staklenih zgrada i istorijskih zdanja, sjede evropski finansijski operativci koji upravljaju tokovima novca cijelog kontinenta. Ovdje se nalazi sjedište Evropske centralne banke, filijala globalnih finansijskih giganata, kao i nacionalnih institucija koje zajedno određuju ritam njemačke i evropske ekonomije.
U samom srcu grada nalazi se i Frankfurtska berza — jedna od najvećih i najvažnijih na svijetu. U pitanju je najveća u Evropi i po mnogo čemu jedinstvena. Na primjer, po tome što je možete posjetiti i vi, i to besplatno. Potrebno je samo da se najavite.
Čuvari zgrade berze - medvjed i bik
Na samom ulazu, ispred zgrade čija se spoljašnjost trenutno renovira, stoje dva čuvara – medvjed i bik. Od bronze su, nepomični, ali snažni simboli svieta koji pulsira iza njih. Podsjetimo, njihovo prisustvo ovdje nije slučajno - u berzanskom rječniku, bik označava rast, optimizam i tržišni uzlet, dok medvjed donosi pad, oprez i povlačenje. Njihova borba je vječita, a ravnotežu među njima svakodnevno traže analitičari, brokeri i investitori unutar zgrade čije stepenice vode ka jednom od najvažnijih epicentara evropskog finansijskog tržišta. Interesantno, skulptura bika u Frankfurtu koja je tu postavljena 1986. je godinu dana starija od najpoznatije skulpture bika na svijetu, one na Volstritu.
Carine koje je predsjednik Amerike Donald Tramp najavio cijelom svijetu zaposlene ovo nije mnogo potreslo.
"Bilo da akcije padaju ili rastu, nama je u potpunosti svejedno. Mi svakako pravimo novac. Važno je samo da tržište funkcioniše", kažu iz Frankfurske berze.
Zgrada Frankfurtske berze jedna je od lokacije koje ne možete da promašite ako posjećujete ovaj grad. Posjeta ovom mjestu potpuno je besplatna i u pitanju je jedna od rijetkih na svijetu koje imaju ture i radionice za posjetioce. Godišnje ovde dođe oko 400.000 zainteresovanih da obiđe, nauči i vidi, pričaju nam u zaposleni u Berzi.
"Možete doživeti berzu uživo, da čujete o 400 godina istorije berze, 20 interaktivnih stanica, ali i da doživite jedinstven pogled na trgovačku salu iz galerije za posetioce".
"Jedina fizička sala za trgovanje akcijama u Evropi"
Čuvenu trgovačku salu u berzanskom slengu zovu "parket" gdje se mogu vidjeti sva kretanja akcija uživo, ali i ljudi koji rade u ovoj instituciji. Djeluju neopterećeno činjenicom da je većina onoga što piše na ekranima iznad njihovih glava - u minusu. Oni, dakle, obezbeđuju da tržište funkcioniše.
"Ovo je veoma specijalno mjesto, jedina fizička sala za trgovanje akcijama u cijeloj Evropi. Ljudi mogu da dođu ovdje i da gledaju pravo trgovanje dionicama. Prikazuje se dnevno trgovanje i oko 400.000 ljudi dođe ovdje svake godine da bi dobili objašnjenje o tome kako funkcioniše trgovanje deonicama i da gledaju kako to zapravo izgleda u momentu dok se dešava", kaže portparol Andreas von Brevern.
Priča sa Frankfurtske berze: "Padale akcije ili rasle, svejedno je – mi svakako zarađujemo"
U centru za posjetioce Frankfurtske berze izloženi su i eksponati koji su se ranije koristili u berzanskoj trgovini. Među njima su stari telefoni koji su omogućavali komunikaciju između berzanskih posrednika i mehanički uređaji poput "kursa" (kursmaschine) koji su služili za brzo prenošenje informacija o cenama hartija od vrednosti. Ovi eksponati pružaju uvid u razvoj berzanske tehnologije i komunikacije kroz vekove.
"Naš posao je da tržište radi"
U momentu posjete Frankfurtskoj berzi, tržište je bilo poljuljano tada najavljenim Trampovim carinama cijelom svijetu. Na ekranima u sali za trgovanje gdje se glavni indeks berze DAX mijenja iz sekunde u sekund, a svi ostali na četiri sekunde, gotovo sve je bilo u minusu, a grafik koji pokazuje kretanje tog dana bio je u konstantnom padu.
Na pitanje šta se u tom trenutku dešavalo na tržištu, Von Brevern objašnjava da oni, kao operativci, nemaju mišljenje o tome padaju li ili rastu deonice.
"Mi trenutno nemamo mišljenje o tome šta se dešava na tržištu, ide li gore ili dole. Naš posao je da osiguramo da tržište radi i da se trgovanje odvija bezbjedno. Takođe, naš posao je da obezbijedimo transparentno i regulisano tržište", kaže.
Prvu akciju kupio Betoven
Koreni Frankfurtske berze sežu još u srednji vijek, kada su vašari u ovom gradu bili centar trgovine. Prvi pisani trag o frankfurtskom vašaru potiče iz 1150. godine, a već od 14. veka Frankfurt postaje značajno trgovačko i finansijsko središte. Tokom 16. vijeka, dolazak protestantskih trgovaca iz Holandije i Francuske dodatno je ojačao gradski trgovački i bankarski sektor.
Već početkom 17. vijeka počinje da se vodi prvi list sa kursevima valuta, a do 18. veka formira se i zvanična uprava berze. U početku se trgovalo menicama, a kasnije i državnim obveznicama. Kuriozitet je da je prva akcija koja je emitovana na berzi bila ona koju je kupio čuveni kompozitor Ludvig van Betoven 1820. godine. To je bila akcija nacionalne banke Austrije. Prva velika emisija obveznica u Frankfurtu dogodila se krajem 18. vijeka zahvaljujući banci Bethmann, koja je uvela model tzv. djelimičnih obveznica – pristupačnih i za manje investitore.
U 19. vijeku, Frankfurt se, pored Londona i Pariza, razvija u jedno od glavnih mjesta međunarodnog kapitala, prije svega zahvaljujući usponu banke Rotšiild. Nova zgrada berze otvorena je 1843. godine, a grad se specijalizovao za trgovinu sigurnim državnim obveznicama, što mu je donijelo nadimak "čvrsti Frankfurt".
Iako je Berlin kasnije preuzeo vodeću ulogu u Njemačkoj, Frankfurt je zadržao važnu međunarodnu poziciju. Početkom 20. vijeka berza je teško pogođena ratovima, inflacijom i svetskom ekonomskom krizom, ali je ostala jedno od ključnih mjesta za trgovinu hartijama od vrijednosti.
Danas, Frankfurtska berza i dalje važi za jednu od najvažnijih berzi u Evropi i svijetu – sa bogatom istorijom, duboko utemeljenom u evropskoj trgovini i razvoju tržišta kapitala. Njome upravlja Njemačka berza koja ima svojih sedam predstavništva širom Evrope i svijeta, a među njima je i jedna Energetska berza koja se nalazi u Lajpcigu.
(EUpravo zato)
