Novi Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, donesen prošle godine, značajno unapređuje zaštitu prava građana, dijelimično je usklađen sa direktivama Evropske unije i u potpunosti primjenjiv u praksi.
„Ovo je jedan moderan zakon, posebno kada se radi o onlajn trgovini“, istakla je Vinka Gvozdenović, stručni saradnik za razvoj politike zaštite potrošača u Ministarstvu trgovine i turizma.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da primjena zakona u praksi nije uvijek jednostavna. Milko Grmuša, pravnik, ističe da najveći problemi nastaju kada se radi o javnim monopolima:
„Problem je u uslugama koje pružaju javni subjekti – država, entitet ili lokalna zajednica, poput komunalnih preduzeća koja snabdijevaju građane vodom, strujom i grijanjem. Sa trgovcima je drugačije – ukoliko ne poštuju prava potrošača, kupac više nikad neće otići u njihovu prodavnicu. Kod monopola je situacija drugačija jer oni diktiraju cijene".
Grmuša dodaje da su kazne za trgovačke lance koji krše prava potrošača izuzetno niske:
„Minimalni iznos koji inspekcija naplaćuje je 3.000 KM, dok marketi za nekoliko dana ili mjeseci ostvare višestruku zaradu, pa im se isplati platiti kaznu. Te kazne objektivno trebaju biti mnogo veće.“
Slične zapažanja daje i Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“. On ističe da se većina prigovora odnosi na usluge od opšteg ekonomskog interesa – telekomunikacije, snabdjevanje električnom i toplotnom energijom, odvoz smeća i druge komunalne usluge.
„Zakon predviđa formiranje komisija za rješavanje reklamacija, uz učešće udruženja za zaštitu potrošača, ali od 2012. godine one nisu formirane u svim preduzećima. Čak je i Banjaluka slabo zastupljena. Ipak, Prijedor i Laktaši pokazuju da komisije mogu efikasno i promptno raditi. Odsustvo savjetodavnih tijela na nivou lokalnih zajednica znači da potrošači nemaju uticaj na formiranje konačnih cijena usluga“, napominje Srdić.
Gvozdenovićeva podsjeća da cijene u Republici Srpskoj reguliše Zakon o regulisanju cijena iz 2009. godine, dok Zakon o zaštiti potrošača štiti potrošače od nedostatka kvaliteta usluge ili robe.
„Zakon ne može zaštititi potrošače od rasta cijena, ali omogućava im da raskinu ugovor ukoliko im ponuđena cijena ne odgovara. Vidjeli smo prošlog mjeseca da su većina pružalaca ekonomskih usluga povećala cijene, što potrošaču daje pravo da raskine ugovor ako nije zadovoljan“, pojašnjava Gvozdenovićeva.
Ona dodaje da zakon štiti i od lažnih sniženja:
„Primjer je tzv. ‘Crni petak’, kada trgovci podignu cijenu proizvoda prije sniženja kako bi popust izgledao veći. Zato smo uveli obavezu da se u posljednjih 30 dana iskaže najniža cijena, kako bi se spriječile takve prakse.“
Srdić napominje da je Udruženje „Reakcija“ uputilo inicijativu gradonačelniku Banjaluke i predsjedniku Skupštine grada za donošenje hitnih mjera kojima bi se ublažile ekonomske posljedice globalne krize. Kako navode, aktuelna dešavanja na Bliskom istoku već utiču na tržište energenata, što može dovesti do rasta cijena goriva i poskupljenja brojnih proizvoda i usluga. „
Zbog toga je važno da institucije pravovremeno reaguju i pomognu građanima da lakše prebrode pritisak na kućne budžete“, zaključuje Srdić.
