Njemačka, uvođenjem "Plave karte EU", želi da pojednostavi dolazak visokoobrazovanih radnika iz zemalja koje nisu članice EU
Njemačkoj će do 2030. godine nedostajati šest miliona radnika, a kako bi taj problem riješila, vlada želi, uvođenjem "Plave karte EU", da pojednostavi dolazak visokoobrazovanih radnika iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, prenosi Dojče vele.
Odlukom Brisela iz 2009. godine, visokokvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU trebalo bi omogućiti jednaka prava, a njemačka Vlada uzela je tri godine vremena da u djelo provede tu odluku i uvede "Plavu kartu EU".
Najveća prepreka za dolazak na njemačko radno tržište do sada je bio dokaz o zaradi, koji su radnici iz zemalja koje nisu članice EU morali da dostave. Minimalna zarada je morala da bude 66.000 evra godišnje, ali je to izmijenjeno.
Onaj ko želi da dobije "Plavu kartu" potrebno je da priloži fakultetsku diplomu i da zarađuje najmanje 44.000 evra godišnje. U tom slučaju, dobija radnu dozvolu, a poslije tri godine rada i neograničenu dozvolu boravka.
Pravo na rad imaće i bračni partneri koji neće morati da dostavljaju potvrdu o znanju jezika. Za doktore, inženjere i informatičare, koji su u Njemačkoj posebno traženi, platni prag spušten je na čak 35.000 evra. Pravo na "Plavu kartu" imaće i strani studenti u Njemačkoj, ukoliko pronađu posao u svojoj struci godinu dana po završetku studija.
Ole Šreder, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva rada Njemačke, smatra da je savezna vlada tim odlukama poslala jasan signal svima van Evropske unije da Njemačka želi da bude otvorenija i privlačnija za "najpametnije svjetske glave."
Opozicija sumnja da će izmijenjena odluka o minimalnim platama biti dovoljna. "Da bi bili privlačni za radnike iz inostranstva, potrebno je promijeniti i političku i društvenu klimu. Osnove za to su pravno-boravišna perspektiva, pojednostavljeno pravo na dobijanje državljanstva i energično istupanje protiv rasizma", smatra Memet Kilič iz stranke Zelenih.
(Srna)
