Izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH pao je 3,36 odsto u prvom polugodištu, dok je uvoz iznosio više od 1,1 milijardu KM.
Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini zabilježila je pad i izvoza i uvoza u prvih šest mjeseci ove godine, dok je ukupni spoljnotrgovinski bilans ove grane privrede i dalje u deficitu.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza tekstila, odjeće, kože i obuće u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, BiH je uvezla proizvode ove industrije u vrijednosti od 1.117.420.389 KM, što predstavlja pad od 3,86 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.
Kada se uporede vrijednosti izvoza i uvoza, ova industrija je u prvom polugodištu ostvarila deficit od 333.389.361 KM.
Jedina tarifna grupa koja bilježi suficit jeste obuća, sa viškom od oko 165,9 miliona KM.
Obuća predvodi izvoz
Struktura izvoza pokazuje da nekoliko sektora nose gotovo cjelokupan izvoz ove industrije.
"Analiza strukture izvoza jasno pokazuje da tri sektora nose gotovo cjelokupan izvoz industrije. Dominira obuća sa 355.343.268 KM ili oko 45,3 odsto ukupnog izvoza, slijede pletena odjeća sa 189.519.943 KM ili 24,2 odsto, te konfekcija sa 132.810.721,10 KM ili 16,9 odsto ukupnog izvoza", navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ipak, nisu svi segmenti industrije zabilježili pad.
Izvoz prirodnog i vještačkog krzna povećan je za 45,63 odsto, šešira i kapa za 47,66 odsto, vune za čak 139,73 odsto, specijalnih tkanina za 18,33 odsto, a pletenih materijala za 17,56 odsto.
Sa druge strane, pojedine kategorije bilježe veoma izražen pad izvoza. Najveći pad zabilježen je kod pamuka, čiji je izvoz manji za 80,40 odsto, zatim sječena vlakna sa padom od 72,98 odsto, svila sa 70,47 odsto i tepisi sa 59,47 odsto.
Hrvatska najvažnije izvozno tržište
Kada je riječ o tržištima na koja BiH plasira proizvode tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije, najveći dio izvoza koncentrisan je na mali broj zemalja.
Gotovo 90 odsto ukupnog izvoza ove industrije usmjereno je prema 10 država, a među njima je samo Švajcarska izvan Evropske unije.
Hrvatska je vodeće izvozno tržište, sa oko 174,7 miliona KM.
Iz Komore navode da je ovakav rezultat dijelom posljedica geografske blizine i integrisanosti u regionalne lance vrijednosti, posebno kada je riječ o dijelovima obuće i čarapama.
Italija je drugo najznačajnije izvozno tržište, sa oko 141,8 miliona KM, dok se na trećem mjestu nalazi Njemačka sa oko 123,5 miliona KM.
Prema podacima Komore, Italija i Njemačka posebno su značajne za izvoz obuće i odjevnih proizvoda višeg cjenovnog razreda.
BiH uvozi velike količine gotove odjeće
Istovremeno, struktura uvoza pokazuje da domaća industrija zavisi i od uvoza sirovina i repromaterijala, ali i od velikih količina gotovih proizvoda.
"Struktura uvoza pokazuje da BiH uvozi i sirovine i repromaterijale za domaću industriju, ali i značajne količine gotovih proizvoda. Uvoz gotove odjeće iznosi oko 455,5 miliona KM, što je 40,8 odsto ukupnog uvoza", ističu iz Komore.
Obuća je druga najveća kategorija uvoza. U prvih šest mjeseci uvezeno je obuće u vrijednosti od oko 189,4 miliona KM, što čini 17 odsto ukupnog uvoza.
Sirovine i repromaterijali zajedno čine oko 23 odsto uvoza.
Ni kod uvoza kretanja nisu bila jednaka za sve kategorije. Najveći rast zabilježen je kod krzna, čiji je uvoz povećan za 49,99 odsto.
Rast uvoza bilježe i pletena odjeća, za 7,5 odsto, konfekcija za 2,04 odsto, tepisi za 3,17 odsto i tehničke tkanine za 0,34 odsto.
Istovremeno, uvoz svile smanjen je za 40,30 odsto, pletenih materijala za 32,32 odsto, pamuka za 16,67 odsto, sječenih vlakana za 15,62 odsto, dok je uvoz obuće manji za 9,61 odsto.
Turska najveći dobavljač
Kada je riječ o zemljama iz kojih BiH najviše uvozi proizvode ove industrije, na prvom mjestu je Turska.
Iz Turske je u prvih šest mjeseci uvezeno robe u vrijednosti od oko 147,3 miliona KM. Iz Komore navode da to odražava snagu turske tekstilne industrije, ali i konkurentne cijene.
Hrvatska je drugi najveći dobavljač, sa oko 144,8 miliona KM, dok je iz Italije uvezeno robe u vrijednosti od oko 129,6 miliona KM.
Ove dvije zemlje predstavljaju ključne dobavljače gotovih proizvoda, ali i sirovina koje se koriste za dalju preradu u BiH.
Srbija se nalazi na petom mjestu među najvećim dobavljačima, sa oko 107,1 milion KM, što, prema ocjeni Komore, pokazuje snažnu regionalnu povezanost tržišta.
Podaci tako pokazuju da domaća industrija istovremeno ima značajnu izvoznu poziciju, posebno u proizvodnji obuće, ali i izraženu zavisnost od uvoza gotovih proizvoda i repromaterijala.
U narednom periodu jedan od ključnih zadataka biće povećanje vrijednosti domaće proizvodnje i smanjenje oslanjanja na proizvodnju po narudžbi stranih kompanija.
"Ključni izazovi za naredni period su povećanje stepena finalizacije proizvoda, razvoj vlastitih brendova i smanjenje zavisnosti od lon modela proizvodnje, uz zadržavanje i jačanje pozicija na tržištu EU", zaključuju iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
