Ruska kompanija "Bazni element" Olega Deripaske neće se prijavljivati na poziv za strateško partnerstvo za RTB Bor.
Ruska kompanija "Bazni element" (Bazel) Olega Deripaske, čija je kćerka-firma "SojuzMetalResurs" (Strikeforce Mining and Resources, SMR) bila drugorangirana na drugom tenderu za privatizaciju kombinata RTB Bor, neće se prijavljivati na poziv za strateško partnerstvo koji je Agencija za privatizaciju objavila u petak.
"'Bazel' se neće prijavljivati na poziv", rekla je direktor za odnose sa javnošću u Sektoru za resurse "Baznog elementa" Jelena Rolins.
Prema njenim rečima, neučestvovanje u strateškom partnerstvu nije vezano za uslove iz poziva.
"Već smo učestvovali dva puta na tenderima za RTB Bor i sada je doneta ovakva odluka", rekla je Rolinsova.
SMR je učestvovao na prvom tenderu za prodaju RTB, raspisanom 1. septembra 2006, ali je ispao iz trke zbog "ponude od jednog dolara", uz minimalno predviđenu cenu od 266,7 miliona dolara.
Posle raskida ugovora sa rumunskim "Kupromom", objavljen je 31. avgusta 2007. drugi tender, na kojem je prvorangirana bila austrijska kompanija "A-Tek".
Agencija za privatizaciju je 11. aprila ove godine uputila prvorangiranom ponuđaču obaveštenje o raskidu ugovora zbog neuplaćivanja kupoprodajne cene i pozvala SMR da započnu pregovori radi zaključenja ugovora.
Međutim, 30. aprila proglašen je neuspešnim i drugi tender, a Agencija je navela da SMR nije dostavila dokaz o produžetku licitacione garancije, koja je istekla 29. aprila, i da bez validne garancije ne postoji zakonska osnova za produžetak pregovora.
Ruska kompanija je tada saopštila da se povukla iz učešća na tenderu zbog "promene uslova".
"Bili smo spremni za pregovore sa Agencijom za privatizaciju u okviru uslova prvobitno predloženih u našoj ponudi. Međutim, Agencija je uslovila pregovore tražeći dodatne finansijske garancije pod suštinski različitim uslovima i po formi i po sadržaju", izjavio je generalni direktor kompanije SMR Džefri Kauli.
Ruska kompanija je na drugom tenderu za prodaju RTB "Bor" ponudila 370 miliona dolara i investicije od 462 miliona dolara za modernizaciju i razvoj proizvodnje.
(Tanjug/www.mtsmondo.com)