BiH će prije nego što dobije mogućnost da izvozi meso u EU morati da reorganizuje mesnu industriju
BiH će prije nego što dobije mogućnost da izvozi meso u EU morati da reorganizuje mesnu industriju, postigne visok kvalitet proizvoda i postane konkurentan partner u regionu.
Među zadacima za BiH biće i uspostavljanje standarda o dobrobiti životinja, kao i uvođenje halal kvaliteta proizvoda, sa čim BiH kasni, navodi se u izvještaju neprofitne organizacije Populari "Koliko gubi BiH van EU".
U BiH je 2009. godine na snagu stupio zakon koji reguliše ispunjavanje standarda za dobrobit životinja ali je veoma malo urađeno na sprovođenju, prenio je danas portal Euraktiv Srbija ocjene iz izvještaja.
Eksperti organizacije Populari, čije je sjedište u Sarajevu, dobrobit životinja uzeli su kao primjer koji se na različite načine tiče svih uz napomenu da je dobrobit životinja jedna od prepreka koja se lako može savladati kako bi se unaprijedio cijeli sektor.
U EU oblast dobrobiti životinja reguliše 13 a u BiH četiri zakona. Navodi se i da EU ima šest propisa koji se tiču načina držanja životnja a u BiH jedan, dok prevoz životinja u EU regulišu tri a u BiH jedan propis.
Autori izvještaja važnost standarda za dobrobit životinja objasnili su na primjeru piletine, jer se to meso danas najviše konzumira u BiH, ističući da nijedno pile bez oznake da je zadovoljilo propise o dobrobiti životinja neće preći granicu BiH od 1. januara 2013.
U trgovini piletinom Hrvatska, koja ulazi u EU 2013. godine, jeste najznačajniji partner BiH, što pokazuje i gotovo savršen trgovinski bilans te dvije zemlje. Trgovina pilećim mesom BiH i Hrvatske vrijedi oko sedam miliona KM (3,5 miliona evra) godišnje.
Ukupno BiH godišnje izveze piletinu za 13,5 miliona KM a uveze za 20,6 miliona KM.
Zbog pravila o pristupu tržištu EU bosanskohercegovački izvozni partneri su samo zemlje koje nisu članice EU. Istovremeno ta zemlja pileće meso uglavnom uvozi iz članica EU a najviše iz Austrije, Belgije, Njemačke, Holandije i Slovenije, kao i iz Turske.
Inače, prosječan stanovnik BiH godišnje troši 21,3 kilograma mesa i BiH je među zemljama čiji građani jedu najmanje mesa u Evropi. Međutim, potrošnja mesa živine, posebno piletine, udvostručena je od septembra 2010. godine, što se pripisuje cijeni.
Projekat organizacije Populari, koji je podržala vlada Velike Britanije, pokazao je i da BiH, zemlja sa gotovo dva miliona muslimana, nije uspjela da zadovolji ni zahtjeve svojih građana kada je riječ o halal proizvodima, a kamoli izvoz.
Samo 40 bosanskohercegovačkih kompanija ima sertifikat halal od kojih su dvije iz peradarske industrije, prenio je Euraktiv Srbija.
Istovremeno, prema anketi koju je sprovela Agencija za sertificiranje halal kvaliteta, 75 odsto bosanskohercegovačkih građana brine o onome što jede i smatra da proizvodi treba da imaju sertifikat halal kvaliteta.
Taj manjak proizvođača sa halal sertifikatom "iskoristile" su kompanije iz susjedne Hrvatske i svih pet hrvatskih peradarskih kompanija koje imaju halal sertifikat izvoze u BiH.
Hrvatska je krenula ka halal kvalitetu punom brzinom u posljednje dvije godine i do juna ove godine 2.800 hrvatskih proizvoda je sertifikovano i označeno kao halal.
(Beta/MONDO)
