Minimalac u FBiH penju na 378 KM?

Prijedlog ove odluke utvrdilo je Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, koje čeka još mišljenja kantonalnih vlada kako bi se federalna vlada mogla konačno izjasniti o povećanju najniže satnice.

O ovome Ministarstvo nije upoznalo svoje socijalne partnere, odnosno sindikat i poslodavce. Ipak, u Savezu samostalnih sindikata (SSS) BiH pozdravljaju povećanje najniže cijene rada, koju godinama traže i koju prima veliki broj radnika, dok ni u Udruženju poslodavaca FBiH nemaju ništa protiv, ali ističu da treba istovremeno riješiti pitanje koeficijenata za platu.

Vjekoslav Čamber, ministar rada i socijalne politike FBiH, kazao je da se odluka odnosi na sve zaposlene u FBiH, te da se o ovome može razgovarati na Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH.

"Vlada je na sjednici 3. septembra razmatrala prijedlog odluke o utvrđivanju najniže satnice i donijela zaključak da se u roku od 15 dana pribave mišljenja županijskih vlada", rekao je Čamber za "Nezavisne novine" dodajući da još čekaju ta izjašnjenja.

Avad Bahto, potpredsjednik SSS BiH, kazao je da je teško reći koliko će radnika osjetiti povećanje satnice, ako bude usvojeno, imajući u vidu i to da 25 odsto ljudi radi na crno.

"To će osjetiti radnici u institucijama i kod onih poslodavaca koji su do sada poštovali zakon i kolektivni ugovor", smatra Bahto istakavši da je trgovina jedna od oblasti u kojoj se prava krše velikom broju radnika.

Edhem Biber, predsjednik ESV FBiH i bivši predsjednik SSS BiH, rekao je da će povećanje satnice biti dobra vijest ako se ne odnosi samo na državne službenike, nego na sve radnike.

"U protivnom će izazvati negodovanja i probleme", dodao je Biber.

Podsjetio je da je 2008. godine utvrđena najniža neto satnica od 1,95 KM i bruto od 3,26 KM, te da se od tada ništa nije mijenjalo iako su rasli troškovi života, a po Opštem kolektivnom ugovoru minimalac se povećava ako su troškovi života tri mjeseca rasli za pet odsto.

Safudin Čengić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je da će tražiti da se o odluci izjasne socijalni partneri prije usvajanja. Napomenuo je da poslodavci nisu protiv najniže plate, nego protiv koeficijenata koji se primjenjuju i određeni su kolektivnim ugovorom.

"Koeficijenti su jedan od gorućih problema. Najniža satnica ne bi bila problem ako bi se samo odredila minimalna plata, a da poslodavac na bazi poslovnih rezultata, potrebe i dogovora s zaposlenima utvrdi platu za svakog zaposlenog, kao što je u većini država Evrope", istakao je Čengić.

Kako je obrazloženo u prijedlogu odluke o povećanju satnice, korekcija se vrši kako bi Opšti kolektivni ugovor bio usaglašen sa zakonima o doprinosima i o porezu na dohodak s obzirom na to da bruto satnica treba sadržavati porez na platu koji se plaća na teret zaposlenog. Drugi razlog je rast potrošačkih cijena za 8,38 odsto od 2008. do kraja 2012. godine, te za 0,2 odsto u prva četiri mjeseca ove godine.

Po prijedlogu, najniža neto satnica bi bila 2,15 KM i najniža neto plata 378 KM. Najniža neto satnica sa porezom na dohodak bila bi 2,26 KM i najniža neto plata sa ovim porezom 397 KM. Najniža bruto satnica iznosila bi 3,28 KM, a najniža bruto plata 577 KM.

(MONDO)