Spoljnotrgovinski deficit BiH u ovoj godini dostići će rekordnih 10 milijardi maraka, rekao je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Milan Lovrić
"Ovako veliki deficit predstavljao bi snažan problem i za mnogo moćnije ekonomije nego što je to slučaj u BiH", upozorio je Lovrić u intervjuu Srni i podsjetio da je prošle godine BiH imala spoljnotrgovinski deficit od oko 7,5 milijardi maraka, a od 2001.godine do 2007. godine taj je deficit iznosio 22 milijarde evra.
Prema Lovrićevim riječima, trgovinski deficit je obilježje ekonomija svih bivših jugoslovenskih republika s obzirom da je došlo do naglog smanjenja tržišta, a privredna struktura nije bila prilagođena, te da je BiH pored toga imala i rat koji je sa svojim posljedicama dodatno uticao na ovaj problem.
"Pokušavali smo u žižu interesa nadležnih institucija vratiti poboljšanje položaja izvoznika, jer je teško očekivati da ćemo praviti neke značajnije redukcije na strani uvoza, pa je stoga jedina šansa da se stvari izbalansiraju tako da raste izvoz" naglasio je Lovrić.
On je istakao da potpispivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, BiH ima jedan novi ugovorni odnos sa EU gdje će doći do postepenog smanjenja carina zemalja Unije, što će u narednih pet godina dovesti do potpune liberalizacije trgovine.
"Konstatovali smo, a što se moglo i prognozirati, da BiH neće iskoristiti šanse koje se nude ovom liberalizacijom, baš zbog nespremnosti nadležnih institucija u BiH da na pravi način valorizuju napore izvoznika i jer BiH nema razvijene mehanizme internacionalizacije domaćih kompanija" rekao je Lovrić.
Osvrćući se na uticaj globalne ekonomske krize na BiH Lovrić je rekao da je on već vidljiv, najviše u auto-industriji koja je prisutna na evropskim tržištima, kao i u metalnom sektoru, gdje je došlo do naglog pada cijena osnovnih metala, naročito aluminijuma, koji je najznačajniji izvozni proizvod BiH.
"Nismo previše ovisni o tržištima koje će recesija najviše pogoditi i očekujemo srazmjerno tome i udar na ekonomiju BiH, ali s obzirom da je ona slaba svaki ovakav udar biće jedan težak teret", ocijenio je Lovrić.
Prema njegovim riječima, BiH bi zbog recesije trebala da uredi neke unutrašnje stvari u smislu tržišnog poslovanja, odnosno ambijenta za investiranje stranog i aktiviranje domaćeg kapitala radi iskorištenja resursa i dostupne kvalitetne radne snage koje BiH ima.
"BiH nije iscrpila te mogućnosti i ovo je sada pravi trenutak da se učini napor u tom smjeru", smatra Lovrić.
Osvrćući se na probleme industrijskih grupacija koje proizvode akciznu robu, Lovrić je naglasio da te kompanije u BiH traže da se problematika akciznih roba riješi kao kod drugih zemalja u okruženju.
"BiH nije mogla pristupiti tim tržištima na povoljan način iz više razloga, dok su strane kompanije sudjelovale u tržištu BiH sa čak 70 odsto, kao što je slučaj kod pivarske industrije", pojasnio je Lovrić.
On je naglasio da bi izmjenama Zakona o akcizama trebalo postaviti stvari tako da ne bude ništa jednostavnije ući na tržište BiH, nego što je to slučaj sa ulascima proizvoda BiH na tržišta regiona, te da bi se lista akciznih roba trebala proširiti i na luksuzne robe, kao što je to slučaj u zemljama okruženja.
Kada je riječ o korištenju mogućnosti Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, Lovrić je naglasio da su u tom smislu dominantne Hrvatska i Srbija, dok se ostale zemlje potpisnice sporadično pojavljuju, te da je tu šansa BiH da intezivnije krene prema tržištima Crne Gore, Makedonije i Moldavije.
"Ni CEFTA nije donijela ništa novo, nudila je i ima još u sebi mehanizme integrisanja ovog tržišta, regionalnog povezivanja, što je naročito sadržano kroz tzv. dijagonalnu kumulaciju, u okviru koje reprodukcijski materijal iz cijelog regiona nakon što bude obrađen u bilo kojoj zemlji može da dobije sertifikat domaćeg porijekla", naveo je Lovrić.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Milan Lovrić je u intervjuu Srni zaključio da je CEFTA nedovoljno iskorištena šansa i da regionalnu povezanost treba unaprijediti kroz međusobno priznavanje sertifikata o porijeklu robe i kroz nametanje dodatnih olakšica, kako bi privreda BiH ojačala i bila spremna za izlaske na veće tržište.
(Srna)