Recesija za siromašne, milioni za bankare

Pošto su najčuvenije banke - po sopstvenom priznanju - pomogle u razbuktavanju finansijske krize 2008. godine i bile spasene od strane države, očekivalo se da će prestati da dijele milionske bonuse svojim zaposlenima.

Nije se očekvalo da iko dobije sedmocifrenu ili osmocifrenu nagradu sad kada je recesija ostavila svakog desetog Amerikanca bez posla i pošto je predsjednik Barak Obama prošlog četvrtka takve isplate nazvao "sramnim".

Pokazalo se da se gotovo ništa nije promijenilo.

Kako su banke počele da objavljuju svoje finansijske rezulate za 2009. godinu, tako je jasno da će nagrade biti blizu rekordnih nivoa.

Menja se forma isplate. Umjesto gotovine, bonusi će biti dijeljeni većinom u akcijama koje se godinama neće moći prodati. Ali, brojke su ipak zapanjujiće.

Zajedno, šest najvećih banaka u SAD su na putu da plate 150 milijardi dolara ukupnih kompenzacija za 2009. godinu, nešto manje od rekordne 164 milijarde za 2007. godinu, prije udara krize, navodi računovodstveni ured države Njujork.

Kako je do toga došlo je složeno, kao i većina stvari koje se tiču Vol Strita i Vašingtona. Radi se o izvanrednom finansijskom preokretu koji su banke ostvarile, ali preokretu koji je hranjen državnim novcem i koji pokazuje snagu finansijskog lobija.

Takođe, riječ je o prastaroj raspravi o tome koliko američke firme treba da plate da bi zadržale talentovane bankare i trgovce.

Analitičari kažu da je zadržavanje takvih radnika od ključnog značaja, jer će tržište naći način da te ljude plati koliko vrede. A ne radi se o nekom veoma velikom izvoru talenata.

Drugi međutim nisu sigurni da se većina Amerikanaca slaže. Većina vidi da je vlada napisala bankama ček na 700 milijardi dolara da sa tim novcem rade šta hoće.

Desilo se da se priča o reformama završila kao toliki raniji napori - trijumfom, za sad, za kulturu bonusa Vol Strita.

(Beta)