U BiH preduzeća i institucije po osnovu PDV-a duguju čak 366 miliona KM, iako je uspješnost naplate ovog poreza, prema navodima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, blizu 70 odsto.
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević kaže da je od 2006. godine, kada je počela primjena Zakona o PDV-u, dug po osnovu prijavljenog a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno sa 15. martom, iznosio milijardu i 208 miliona KM.
Od ovog iznosa UIO je uspio naplatiti 842 miliona KM, dok nešto više od 16.000 poreskih obveznika duguje navedenih 366 miliona. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate, piše “Dnevni avaz”.
U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 miliona KM, od čega su do sada naplaćena 73 miliona KM.
“Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU”, ističe Kovačević.
UIO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske berze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine date u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili pljenidbe u postupcima prinudne naplate.
Kovačević ističe da postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od institucija koje su veliki dužnici PDV-a.
“UIO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužilaštvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve preduzeto”, rekao je Kovačević.
On kaže da su potom krenuli i u pripremu svih informacija za Tužilaštvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM.
“Naravno, na Tužilaštvu BiH je da procijeni u kojim slučajevima će preduzimati istražne radnje i, eventualno, ići u pravcu podizanja optužnice”, kaže Kovačević.
Prodaja nekretnina dužnika kao način naplate nije bila moguća sve dok nisu usvojene Izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate, kojima je propisano da UIO može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrovati zakonsku hipoteku.