Ekonomista Miloš Grujić za MONDO komentariše inicijativu za "prepakivanje" dugova opština i gradova u RS...
Savez opština i gradova RS uputio je inicijativu Investiciono-razvojnoj banci RS da se omogući reprogram obaveza zbog nemogućnosti izmirenja dugova po osnovu emitovanih obveznica.
Gotovo sve obveznice u RS emitovane su do 2012. godine. Otplatni plan za jedan broj njih podrazumijevao je grejs period - period u kojem se otplaćuje kamata, a ne i glavnica. Od 64 jedinice lokalne samouprave u RS, samo njih osam nije kreditno zaduženo.
Ekonomista Miloš Grujić je u razgovoru za MONDO pojasnio koja je razlika u bankarskom zaduživanju u odnosu na emisiju obveznica, analizirao da li je inicijativa za reprogramom domaćinsko ponašanje lokalnih vlasti, te da li bi se time narušilo povjerenje u tržište.
"Priča oko mogućnosti reprograma obaveza po osnovu emitovnih obveznica mi liči na 'prepakivanje' dugova odnosno na klasično upravljanje dugom. Takvo ponašanje je poželjno i sugeriše na odgovorno i domaćinsko ponašanje lokalnih vlasti ako se na taj način može osloboditi novac za investicije. Ekonomski racionalno je nastojati da se dug zamijeni dugom sličnog otplatnog plana, a sa manjom kamatnom stopom. Upravo to je uradio Grad Banjaluka i oslobodio novac za nove projekte. Međutim, kada se takva zamjena pravi u prvim godinama otplate, svaki zajmodavac će zadovoljno trljati ruke jer se prilikom prvih godina vraćanja, vraća uglavnom kamata", kazao je Grujić.
On je pojasnio da su, prilikom zaduživanja kod banaka, uglavnom banke te koje uslovljavaju dužnike. Sa druge strane, u prospektu emisije, emitent predlaže visinu kamatne stope, dinamiku otplate, datum dospjeća i ostale elemente.
"U slučaju emisije municipalnih obveznica u Republici Srpskoj, najveći kupac je bila Investiciono-razvojna banka, a sekundarna trgovina je zanemariva. S tim u vezi, ako bi se prodavci i kupci obveznica dogovorili da se mijenja otplatni plan, reprogram bi i bio moguć. Istina, time se narušava povjerenje u tržište, ali ako postoji volja sa obje strane ne treba je gušiti. Vjerujem da se ideja odnosi na namjeru da se iskoristi mogućnost 'razvlačenja' postojećih dugova na duži period, a po nižim kamatnim stopama. Naime, do 2012. kamatne stope su bile mnogo veće nego danas jer je stopa EURIBOR-a bila veća. Prema tome, postoji prostor i povoljan momenat na tržištu da se ide u tom pravcu", objasnio je Grujić.
