Ekonomske posljedice koronavirus BiH

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Ekonomske posljedice pandemije: Očekuje nas drastičan pad kupovne moći

Autori mondo.ba Bojana Živanić
Autori mondo.ba Bojana Živanić

Ekonomisti smatraju da će zbog ekonomskih posljedice panedmije korona virusa bruto društevni proizvod (BDP) BiH sigurno doživjeti pad, kao i kupovna moć stanovnika, a samim tim i domaća potrošnja.

Izvor: Guliver/Getty Images, peshkov/iStockphoto

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, Goran Radivojac, kaže da je nakon posljednje krize iz 2008. godine gotovo pa postalo pomodarstvo među ekonomistima da najavljuju neku novu ekonomsku krizu, ali da je ona ovaj put realna.

"Možemo reći da se u javnosti dosta često pojavljuju astrološki ekonomisti koji u želji da privuku pažnju javnosti izlaze sa prilično neutemeljenim prognozama o kretanjima globalne ekonomije, a da isti uopšte ne razlikuju ekonomsku depresiju, recesiju i ekonomsku krizu. Dakle, sasvim je izvjesno da će biti ekonomske krize kao najslabijeg oblika ekonomskog poremećaja u ovoj  i prvoj polovini naredne godine," istakao je Radivojac za Mondo.

Pročitajte i ovo

Kriza je, kako kaže, prije svega, rezultat prekidanja tzv. “lanaca snabdijevanja" na globalnom nivou uz pad cijena sirove nafte na berzama.

Rekao je da je ova ekonomska kriza specifična zbog činjenice da nije uzrokovana ekonomskim faktorima, te da je ona u redu prioriteta treća po značaju, jer su na prvom mjestu zdravstvena kriza zbog pojave korona virusa, a na drugom mjestu globalna politička kriza koja tek dobija na značaju.

Naglasio je da situacija u BiH direktno zavisi od sitacije u našem okruženju jer naša privreda, kako pojašnjava, 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene obavlja sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Italijom, Austrijom i Njemačkom a to su zemlje koje su značajno pogođene pandemijom korona virusa.

"Iako su prva predviđanja ukazivala da će zastoj ekonomije trajati od četiri do šest sedmica, danas vidimo da je riječ o periodu od osam do 10 sedmica, pa se može govoriti o negativnoj stopi rasta od minus četiri do minust pet odsto za ekonomiju u BiH. Konačan rezultat će direktno zavisiti od brzine pokretanja privrede u navedenih šest  zemalja iz našeg okruženja," rekao je Radivojac.

Kako je naveo, sasvim je jasno da se ekonomska aktvivnost u BiH ne može oporaviti prije oporavka u pomenutih šest zemalja ali će od ključnog značaja biti sinhronizacija dizanja privredne aktivnosti u BiH sa privredama navedenih zemalja.

"Smatram da u tom pravcu treba koristiti navedena sredstva koja će BiH dobiti od EU, jer privreda BiH, van svake razumne sumnje, ne može generisati bilo kakav interni rast oslanjajući se na domaće tržište," naglasio je Radivojac.

Kupovna moć stanovništva u BiH, dodao je Radivojac, u ovom trenutku već trpi posljedice zdravstvene krize, ali će ona tek opadati jer će, kako ističe,  doznake naših radnika iz inostranstva u ovoj godini biti manje nego što su bile u nekoliko prethodnih godina.

"Sasvim je nerealno u ovoj godini očekivati realan rast plata te će jedini izlaz za održavanje tekuće potrošnje stanovništva biti u pojačanom interesu za potrošačkim kreditima. Stabilizaciju potrošnje stanovništva treba očekivati polovinom naredne godine”, istakao je Radivojac.

Kako zaključuje, održavanje kupovne moći stanovništva je mnogo veći izazov budući da svi planovi za oporavak EU podrazumijevaju dodatnu emisiju novca koju će vršiti Evropska centralna banka što će samo po sebi uzrokovati umjerenu inflaciju i postepen rast cijena dobara i usluga kako na tržištu EU tako i kod nas jer je kurs KM fiksno vezan za evro.

Ekonomski analitičar, Igor Gavran, rekao je da već je sasvim izvjesno da će ekonomske posljedice pandemije biti globalne i da ih niko neće moći potpuno izbjeći.

"Iako nisu sve zemlje bile jednako pogođene direktno niti u jednakom obimu, međunarodni ekonomski tokovi povezuju cijeli svijet i posredno djeluju negativno čak i na one ekonomije koje su relativno kratko bile u potpunom zastoju”, istakao je Gavran za Mondo.

Kako navodi, koliko će neka konkretna država biti pogođena i koliko će ova kriza trajati, još uvijek se može samo nagađati jer će sve zavisiti od dužine trajanja pandemije i njenih direktnih efekata, od reakcije vlada i međunarodnih institucija u smislu podrške privredi i građanima koji su pretrpili štete, od međunarodnih trgovinskih i drugih odnosa u budućnosti.

"Gubici su već odavno počeli, mada će njihov statički izraz u smanjenju rasta a potom vjerovatno i padu BDP-a sačekati neko vrijeme dok se podaci obrade. Nemoguće je još precizno izraziti očekivanja u procentima BDP-a osim nagađanjem. Procjene međunarodnih institucija poput Svjetske banke i MMF-a se smatraju relativno pouzdanim, ali zaista sve zavisi od trajanja trenutnog stanja i daljeg razvoja situacije u našoj zemlji i našim izvoznim tržištima," kazao je Gavran.

Naglašava da je došlo  do drastičnog pada kupovne moći velikog broja građana i to je, kako upozorava, sigurno jedna od najtežih posljedica krize, jer utiče gotovo na sve segmente ekonomije osim onih subjekata koji su u potpunosti fokusirani na izvoz.

"Trenutno, obzirom na smanjenje uvoza i ponude jeftinijih stranih proizvoda, ovi efekti još nisu toliko negativni koliko bi mogli postati, jer su građani uglavnom usmjereni da svoja umanjena sredstva troše na domaće proizvode. Međutim u narednom periodu kada ponovno dođe do veće ponude stranih proizvoda, potencijalno jeftinijih od domaćih, štete mogu biti i veće jer bi se domaći kupci mogli ponovno okrenuti uvoznim proizvodima i tako nanijeti dodatni udar domaćim proizvođačima," zaključio je Gavran.

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader