Zajedničke institucije BiH, koje su prošle godine povećale potrošnju, iduće godine planiraju dodatni rast troškova i administracije uprkos udaru ekonomske krize i budžetskim uštedama većine evropskih zemalja.
Državne institucije prošle godine su, ignorišući potrese u privredi i probleme u naplati javnih prihoda, povećale broj službenika za 700 i ukupne rashode za oko osam odsto. Ministarstvo finansija i trezora BiH je na sjednici Fiskalnog savjeta predložilo budžet zajedničkih institucija za iduću godinu u iznosu 1,042 milijarde KM, što je za 14 miliona KM više u poređenju s prošlogodišnjim budžetom, uz zapošljavanje novih 280 činovnika - pišu "Nezavisne novine".
Koliko je državna administracija rastrošna potvrđuje podatak da će Vlada Republike Srpske (RS) ove godine za plate 34 000 entitetskih funkcionera i službenika izdvojiti 627,3 miliona KM, dok će institucije BiH, koje imaju 11 600 manje zaposlenih, na njihova primanja potrošiti 44 miliona KM više. To znači da prosječna plata činovnika u RS iznosi 1.538 KM, a u zajedničkim institucijama čak 2.497 KM.
Iako se rast državne administracije obično pravda jačanjem centralnih institucija, kao potrebe evropskih integracija BiH, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac kaže da nema potrebe da institucije "jedu" unaprijed, odnosno zapošljavaju masu službenika na provođenju evropske prakse, jer se država zapravo nalazi na početku evropskog puta.
Radivojac smatra da bi državne institucije trebalo da dijele sudbinu nižih nivoa vlasti, od entiteta, kantona do opština, koje su zbog ekonomske krize u manjoj ili većoj mjeri provodile politiku štednje. "Međutim, naš veliki problem je to što političari nisu stimulisani da budu štedljivi i onda dobijamo nerealne projekcije budžeta", istakao je Radivojac.
Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada smatra da su zajedničke institucije "rupa bez dna", te da nemaju opravdanje ni moralno pravo da povećavaju troškove s obzirom na mnoge slučajeve rasipništva koje je utvrdila državna revizorska služba.
"Prosto je nevjerovatno, pa čak i bezobrazno, povećavati administraciju i javnu potrošnju dok privreda grca u problemima koje ne rješavaju ti isti službenici. Političari su, očito, administraciju proglasili strateškom granom državnog razvoja, a ne metalsku industriju, energetiku ili poljoprivredu", rekao je Belenzada.
(Srna)