Mutant virus došao do Evrope: Koliko se brzo širi i šta se zna o njemu | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Mutant virus došao do Evrope: Koliko se brzo širi i šta se zna o njemu

Autor Edin Delibašić
Autor Edin Delibašić

Mediji stalno šire vijesti o novim, navodno još opasnijim sojevima virusa. Koliko je opasan mutant P. 1? Pojavio se u januaru Brazilu, a međuvremenu je stigao i do Evrope.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Naučni rad sa sjevera Brazila pokazuje da se novi soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante.

Virus se u Brazilu širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo preko 13 miliona ljudi - na 211 miliona stanovnika.

 A da li je taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo po oko 1.000 ljudi svakog dana, sad ih je već i po 3.000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvo gotovo kolabiralo.

Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboleljog.

Možda će vas zanimati

Šta se zna o soju P.1?

Isto tako je nesporno da je taj soj već registrovan i u Meksiku ili Kolumbiji, a stigao je i u Evropu, u Belgiju i Švedsku.

Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ćelije. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici da se soj P.1 posebno širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom talasu pandemije. Pretpostavlja se i da taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale nezavisno.

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja ljekari su skloni da kažu - ne, nije. Ali teško je definitivno odgovoiti, baš zbog povećane zaraznosti i pretrpanosti bolnica

I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je da preparati AstraZeneke i Bajontek/Fajzera u laboratoriji stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da AstraZeneka nije toliko djelotvorna protiv virusa sa "južnoafričkom" mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i da postojeće vakcine do neke mjere djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno istražuje.

(MONDO/DW)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE