Vrijednost akcija i kurs evra danas su opali poslije izvještaja da su ministri finansija evrozone odložili novu tranšu zajma prezaduženoj Grčkoj.
Predsjedavajući ministara finansija zone evra Žan Klod Junker je poslije skupa 17 članica Evropske unije izjavio u Luksemburgu da će Grčka dobiti u prvoj polovini idućeg mjeseca 12 milijardi evra pomoći, u vidu naredne tranše lani odobrenog kredita u ukupnoj vrijednosti od 110 milijardi evra, ali samo ako prethodno osigura velika sredstva iz vlastitih izvora.
Junker je, naime, ukazao da će nova tranša zajma Grčkoj biti odobrena pod uslovom da vlada u Atini obezbjedi 28 milijardi evra, putem veoma oštrih mjera štednje i prodajom državne imovine.
Najnovija vijest o mogućem načinu za rješavanje sve dramatičnije grčke dužničke krize ižvala je jutros pad Panevropskog indeksa akcija - FTSEurofirst 300 - za 0,7 odsto, dok je svodni indikator kretanja cijena dionica kompanije Tompson - Rojters bio u još većem minusu - od 2,1 procenat.
Istovremeno je zabilježeno i smanjenje indeksa akcija banaka od 2,4 procenta, dok je globalni pokazatelj kretanja cijena dionica - MSCI - bio u poluprocentnom padu, nakon što je u minule tri sedmici rijetko izlazio iz "crvene zone".
Kako će se dalje razvijati situacija na efektnim berzama, ali i cijelom finansijskom tržištu, najviše zavisi od razrješenja grčka dužničke krize koja je poslednjih sedmica direktno "kreirala" kurs evra i vrijednost akcija, smatraju analitičari na čije mišljenje se poziva agencija Rojters u izvještaju iz Londona.
Vrijednost evra opala je, tokom početne današnje trgovine na indikativnoj berzi u Londonu, 0,7 odsto, na 1,4205 dolara, nakon što je jedinstvena valuta evrozone sredinom protekle sedmice "dodirnula" najniži nivo prema američkom konkurentu u prošle tri nedelje i razmjenjivala se po tečaju od 1,4073 "amerikanca".
Eskalacija grčke dužničke krize uticala je i na rast prihoda za desetogodišnje obveznice koje prodaje vlada u Atini. Prihodi na te vrijdonosne hartije, sa rokom prispjeća od deset godina, uvećani su za 16 procentnih poena, na 17,69 procenata, prema rekordnih 18,90 procenata u petak.
Na italijanskom tržištu desetogodišnjih vladinih obveznica je takođe zabilježen rast prihoda za 5,6 procentnih poena, na 4,88 odsto, nakon što je međunarodna agencija Mudis u petak ukazala da će možda sniziti suvereni rejting Italije.
Dok su cijene akcija i kurs evra bili u "negativnoj teritoriji", kotacije zlata su, sudeći prema agencijskim izvještajima iz Londona i Frankfurta, ostale čvrste i kretale su u uskom rasponu od 1.530 dolara za finu uncu (f.unca=oko 31,100 grama).
Oporavak dolara danas je uticao i nov pad kotacije nafte, koja trenutno u Evropi vrijedi ispod 112 dolara za barel, a opadajući trend cijena danas je zabilježen i u prometu bakrom na Londonskoj berzi metala, što je depresivno djelovalo i na akcije nekih velikih rudarskih kompanija.
(Tanjug)
