Predstavnički dom američkog Kongresa danas je odbio da predsjedniku da ovlašćenje za produženje učešća vojske SAD u međunarodnoj intervenciji.
Ishod glasanja u Predstavničkom domu sa 295 glasova "protiv" i 123 glasa "za" neće imati trenutne posljedice na američko učešće u Libiji.
Ovo je prvi put od 1999. godine da je jedan od dva doma Kongresa glasao protiv neke vojne operacije.
Donji, Predstavnički dom, ima 435 mjesta, u kojem su savezne države zastupljene prema broju stanovnika, dok u gornjem domu, Senatu, svaka država ima po dva predstavnika.
U Predstavničkom domu većinu u ovom mandatu imaju republikanci, dok je predsjednik Obama iz Demokratske stranke.
Članovi Predstavničkog doma gnjevni su na predsjednika Obamu jer nije tražio odobrenje Kongresa za nastavak rata, zbog čega je isto kao i republikanska većina danas glasalo i 70 demokrata.
Prema zakonu iz 1973. godine, predsjednik mora u roku od 60 dana od početka neprijateljstava da od Kongresa traži odobrenje za nastavak rata, a ako to ne učini, da u roku od 30 dana vrati trupe.
Obama je propustio oba roka, a Kongres je obavijestio da, kako su to formulisali predsjednički pravni savjetnici, priroda američkog učešća u libijskoj operaciji ne potpada pod termin neprijateljstva, pa nije ni morao da traži odobrenje. Takvo objašnjenje naročito je razgnjevilo Kongres.
Iako nema nikakvog praktičnog efekta, to glasanje predstavlja neprijatnost za Obamu, pošto prvi put od 1999. Predstavnički dom glasa protiv predsjedničkih ovlašćenja da vodi rat.
Posljednji put to se desilo predsjedniku Bilu Klintonu, kada su kongresmeni glasali za ograničena ovlašćenja za upotrebu kopnene vojske na Kosovu.
Drugo današnje glasanje Predstavničkog doma, za zabranu finansiranja libijske operacije, što bi praktično značilo kraj američkog vojnog angažmana u Libiji, takođe nije prošlo. Za njega je glasalo 180, a protiv 238. Pritom, 36 demokrata glasalo je za taj prijedlog, a 89 republikanaca protiv.
Posljednjih dana članovi administracije su bili izuzetno angažovani na ubjeđivanju članova Predstavničkog doma da bi, ako bi glasali za takav zakon, pomogli režimu Moamera Gadafija i poslali lošu poruku američkim saveznicima u NATO-u.
Oba glasanja su, ipak, bila u velikoj mjeri simbolična, jer nijedan zakonski prijedlog ne bi mogao da postane zakon dok ga ne usvoji i gornji kongresni dom, Senat, u kome Obamini demokrati imaju većinu.
Međunarodna vojna intervencija u Libiji počela je 19. marta pod vođstvom SAD, Francuske i Velike Britanije, a komandu nad operacijom preuzeo je NATO 31. marta.
(Beta/MONDO)
