Šef evropske diplomatije Žozep Borelj priznaje da su ratovi koje je Zapad pokretao posljednjih decenija - bili greška.
On ocjenjuje da je to jedan od razloga što mnoge zemlje imaju razumijevanja za rusku poziciju u Ukrajini i ne žele da se priključe zapadnim sankcijama.
U svojoj novoj knjizi pod nazivom "Godina u kojoj se rat vratio u Evropu", Borelj, ipak, nije imenovao počinioce, kako ocjenjuje, "tragičnih grešaka", niti je analizirao razloge koji ove zemlje podstiču da danas više vjeruju Rusiji nego Zapadu.
"U mnogim zemljama obilježenim kolonijalizmom, kao i greškama koje su uslijedile, kao što je rat u Iraku, javno mnjenje je često prijemčivo za rusku propagandu i njene masovne kampanje za manipulaciju informacijama, posebno u vezi sa navodnim uticajem naših sankcija na isporuke energenata i hrane u južne zemlje", piše Borelj.
Kako prenosi "Sputnjik", šef evropske diplomatije se žali da su mnoge zemlje "osjetljivije na posljedice rata /prehrambenu i energetsku krizu/ nego na njegove uzroke".
"Konkretno, čini se da mnoge od njih nisu voljne da preduzmu aktivne korake kako bi primorale Rusiju da prekine agresiju", ocjenjuje Borelj.
On priznaje da Evropa "ponekad demonstrira evrocentričnost", zbog čega dobija optužbe od međunarodnih partnera da koristi dvostruke standarde kada se fokusira na ukrajinski sukob i ne obraća dovoljno pažnje na druge sukobe u svijetu.
Borelj ostaje pri svojim ocjenama rata u Ukrajini i nada se će 2023. godina pokazati da se "pravedan mir" u Ukrajini može postići, a takođe i "obilježiti uspjeh Ukrajine u pobjedi nad Rusijom".
Kako podsjećaju ruski mediji, lider Rusije Vladimir Putin izjavio je da je, prema ocjenama američkih stručnjaka, kao rezultat ratova koje su SAD pokrenule poslije 2001. godine poginulo skoro 900.000 ljudi, dok su više od 38 miliona ljudi postali izbjeglice.
SRNA
