Poljaci, koji su preuzeli predsjedavanje EU do kraja godine, vrlo su oprezni kada je riječ o daljem proširivanju Unije na Balkan.
Kako javlja dopisnik Srne iz Brisela,visoke diplomate izbjegavaju odgovore na pitanja novinara o BiH, a uzdržani su i u odgovorima za ostale zemlje, osim za Hrvatsku, sa kojom, kažu, namjeravaju da potpišu Ugovor o pristupanju, ali se tu radi prvenstveno o tehničkoj koordinaciji posla koji je politički dogovoren.
Na pitanje novinara da li namjeravaju da se založe da Srbija i Crna Gora dobiju pregovore o članstvu, a Srbija prethodno i kandidaturu, visoki funkcioner u poljskoj vladi rekao je da treba sačekati izvještaj Evropske komisije u oktobru.
Riječ je o izvještajima o napretku koji Evropska komisija objavljuje 12. oktobra i u kojima će tim evropskog komesara Štefana Filea prezentovati procjenu napretka i ispunjavanja uslova kandidata.
"Srbija je isporučila Ratka Mladića i to mora da se nagradi. Ali, Srbija ima još uslova koje mora da ispuni, na primjer mora da se dokaže u regionalnoj saradnji", rekao je visoki funkcioner u poljskoj vladi i potvrdio da se time misli na Kosovo.
Prema njegovim riječima, Srbija ima još posla na reformskoj agendi, ali sve je u njenim rukama.
On je ponovio da potezi Poljske zavise od toga šta će procijeniti Evropska komisija, ali da se "ne žele zalijetati".
"Kada Evropska komisija donese izvještaj, većina zemalja, recimo 22 članice, slijede njenu preporuku, a ostale zemlje otvaraju debatu. Dakle, vidjećemo", pojasnio je isti izvor.
Poljska je, kao svaka nova zemlja članica EU, po definiciji za proširivanje Unije, ali njihovo interesovanje uglavnom je okrenuto prema istoku, prema Ukrajini, svom velikom trgovačkom partneru, zemlji gdje uz granicu s Poljskom živi i značajna poljska zajednica.
Ne skrivaju da bi željeli da Ukrajina dobije "evropsku perspektivu", kakvu imaju BiH i ostale zemlje regiona, ali znaju da to nije moguće.
Kao prema zapadnom Balkanu, jednako su uzdržani i prema Turskoj, a slično su se ponašali i prema ambicijama Zagreba sve do dana kada je Hrvatska zvanično zaključila pregovore.
U nezvaničnom razgovoru Poljaci su dali do znanja da, ako se pruži prilika, neće propustiti da djeluju u korist proširenja, ali da Unija, za sada, "ima mnogo preče i teže probleme", na koje oni stavljaju fokus.
To je prvenstveno podsticanje ekonomskog rasta u EU, koji misle pomoći i uklanjanjem prepreka unutar EU. Iako je u EU na snazi slobodno interno tržište, ipak ima dosta postojećih prepreka i Poljaci bi htjeli da se oni eliminišu.
Varšava bi trebala za vrijeme svog predsjedništva da lansira početak pregovora za novi zajednički budžet EU.
Iako nije u evrozoni, Poljska je ekonomski vrlo uspješna i jedina je članica EU koja uopšte nije osjetila finansijsku i ekonomsku krizu, pa ta velika debata neće da mimoiđe ni njihovo predsjedništvo.
Politički i ideološki, Varšava je zabrinuta zbog rasta evroskepticzma u Evropi kao i nedostatka prave solidarnosti među članicama i najavila je da će se time posebno pozabaviti.
(Srna/MONDO)
