Danska kraljica Margareta II, koja je ujedinila i modernizovala dansku monarhiju, objavila je danas da se odriče prestola
Osamdesetdvogodišnja kraljica, poznata po svom umjetničkom daru, strastvenom pušenju i sijedoj punđi, prva je žena na danskom prestolu. Drugi je najdugovječniji monarh u danskoj istoriji, a nakon smrti Elizabete II, svoje daleke rođake, bila je i najdugovječniji evropski monarh.
Margareta II na presto je stupila 1972. kada je podrška danskoj kraljevskoj porodici bila u padu, ali je tokom svoje dugogodišnje vladavine doprinijela obnovi njenog ugleda.
"Uspjela je biti kraljica koja je povezivala dansku naciju u vrijeme velikih promjena: globalizacije, pojave multikulturalne države, ekonomskih kriza 1970-ih, 1980-ih i ponovo od 2008. do 2015, te u pandemiji“, rekao je istoričar Lars Hovebake Sorensen za AFP.
Osnova njene popularnosti je u tome što je kraljica apsolutno apolitična, rekao je.
Margareta je stupila na presto sa 31. godinom u januaru 1972. nakon smrti svog oca, Frederika IX. Majka dvojice dječaka, koja sada ima osmoro unučadi, bila je prva žena koja je postala kraljica u jednoj od najstarijih monarhija u Evropi. Danska kraljevska loza potiče od Gorma Starog iz 10. vijeka.
Ko je kraljica koja se povlači sa trona: Umjetnica koja voli "Gospodara prstenova" i govori četiri jezika
Premda je službeno prva danska kraljica, uzela je ime Margareta II u čast Margareti I koja je vladala Danskom od 1375. do 1412, ali nikada nije imala zvaničnu titulu. Kada je postala kraljica, samo je 45 odsto Danaca podržavalo monarhiju, većinom vjerujući da joj nema mjesta u modernoj demokratiji. Tokom svoje vladavine uspjela je ipak kloniti se skandala i pomogla je modernizaciji institucije, dopustivši, na primjer, svojim sinovima da se vjenčaju sa ženama koje nisu kraljevskog porijekla.
Danas, pet decenija kasnije, danska monarhija jedna je od najpopularnijih na svijetu i uživa podršku više od tri četvrtine Danaca. Margareta je rođena u Kopenhagenu 16. marta 1940., samo sedam dana nakon nacističke invazije na Dansku. Bila je najstarija od tri sestre, ali kada je rođena danski zakon o nasljeđivanju zabranjivao je ženama da nasljeđuju presto. Zakon je promijenjen 1953. nakon referenduma, pod pritiskom nekoliko uzastopnih danskih vlada koje su bile svjesne da društvo treba modernizovati.
Kraljica, koju porodica i podanici od milja zovu Dejzi, uspjela je održati monarhiju relevantnom ne umanjivši joj status. Suprug joj je umro 2018., no ona insistira da se nikada neće povući s vlasti. "Ostaću na prestolu dok se ne srušim", govorila je.
Danska nema tradiciju abdikacije, a s obzirom na to da je kraljica odličnog zdravlja to pitanje nikada nije ozbiljno postavljeno.
U maju se na primjer vozila na ‘vozu smrti’ u zabavnom parku Tivoliju u Kopenhagenu, šešira čvrsto pričvršćenog na glavi. Blistavih plavih očiju i širokog osmijeha, poznata je po svojoj opuštenosti i zaigranosti te po angažmanu na danskoj kulturnoj sceni. Bavi se slikarstvom, a kao kostimografkinja i scenografkinja radila je više puta za Danski kraljevski balet i Dansko kraljevsko pozorište.
Studirala je na Kembridžu i Sorboni i tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski. Učestvovala je u teškim prevodilačkim projektima, uključujući 1981. danske verzije romana Simon de Bovoar „Svi ljudi su smrtni“ pod pseudonimom u saradnji sa suprugom princom Henrikom, rođenim u Francuskoj.
Pažnju javnosti privlači ipak najviše svojim slikama i crtežima. Ilustrovala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje iz 2002. Tolkinova Gospodara prstenova i slike joj se izlažu u muzejima i galerijama u Danskoj i u inostranstvu
BONUS VIDEO
(Mondo/Danas/M. Š.)