Satelit "bez kontrole" pada na Zemlju: Možda će biti vidljiv i sa ovih područja

Satelit "European Remote Sensing 2" (ERS-2) mogao bi se tokom popodneva i večeri vidjeti na nebu sa ovih područja jer će u atmosferu ući na potezu koji ide preko srednje Evrope.

Prema jučerašnjoj najavi ESA, satelit je tokom pada trebalo da preleti preko Italije prema zapadnim obalama Norveške. Međutim, u međuvremenu se procjena putanje promijenila pa bi trebao da preleti "malo istočnije". 

Nove procjene ESA

Najnoviji proračuni stručnjaka ESA sada predviđaju da bi ulazak satelita u atmosferu Zemlje trebalo da se dogodi nešto ranije nego što je to bilo najavljeno juče, oko 16:41 sati. Međutim, kako je teško predvideti "otpor atmosfere" na koji će ERS-2 naići, posljednja računica dozvoljava grešku od plus/minus 1,44 sati.

Kada je u pitanju opasnost po ljude, ESA tvrdi da nema previše razloga za brigu, odnosno da je rizik "veoma, veoma mali". Nakon ulaska u atmosferu, ERS-2 će početi da se raspada. Velika većina satelita će sagorjeti tokom pada, a preostali dijelovi će nasumično biti rasuti dužinom od nekoliko stotina kilometara i širinom od nekoliko desetina kilometara.

Kako je najavila ESA, za sada još ne znamo tačno u koje vrijeme bi trebalo da okrenemo poglede prema nebu, a sve najnovije vijesti o padu satelita možete pratiti na ovoj stranici ESA.

Šta je ERS-2?

Satelit "European Remote Sensing 2" (ERS-2) lansiran je 21. aprila 1995. godine. Smatra se jednim od najsofisticiranijih satelita za posmatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Evropska svemirska agencija. Zajedno sa svojim gotovo identičnim prethodnikom - ERS-1, prikupljao je vrijedne podatke o kopnenim površinama Zemlje, okeanima i polarnim kapama. Odigrao je važnu ulogu u praćenju prirodnih katastrofa kao što su velike poplave i potresi u udaljenim područjima.

Godine 2011, nakon 16 godina uspješnog rada, ESA je odlučila da prekine misiju ERS-2 i deorbitira satelit. Sproveden je niz od 66 manevara deorbitovanja, pri čemu je iskorišćeno preostalo gorivo satelita i smanjena njegova prosječna visina sa 785 kilometara na približno 573 km. Ovaj manevar je značajno ubrzao njegovo orbitalno propadanje i smanjio rizik od sudara sa drugim satelitima ili svemirskim otpadom. Svi instrumenti i elektronski sistemi u njemu su deaktivirani, a unutrašnje baterije ispražnjene kako bi se smanjila fragmentacija tokom ponovnog ulaska u atmosferu Zemlje.

Kako se visina orbite ERS-2 smanjuje, on će ponovno ući u Zemljinu atmosferu kada dosegne visinu od otprilike 80 km. Većina njegovih dijelova izgoreće tokom ponovnog ulaska, a većina onih koji ne izgore pašće, prema procjenama, u okean.

ERS-2 je širok oko 11,8 metara, dimenzije njegovog solarnog panela su 11,7 x 2,4 metra, a antene SAR 10 x 1 metar. Njegova ukupna masa prilikom lansiranja bila je 2.516 kilograma, ali sada, nakon što je potrošio gorivo, ima masu od oko 2.294 kilograma. Zanimljivo je napomenuti da objekti slične mase prosječno u Zemljinu atmosferu ulaze na svakih nedjelju do dvije dana.

OVDJE možete pratiti lajv ulaska satelita u zemljinu atmosferu.

BONUS VIDEO:

(MONDO)