Temperature na Arktiku su skočile za 20 stepeni Celzijusa, gubitak morskog leda je znak da je region, ali i cijeli svijet, u ozbiljnim problemima.
Prošli mjesec bio je ekstreman za Arktik,temperature su skočile za 20 stepeni Celzijusa iznad normale, a morski led dostigao je najniži nivo ikada zabilježen za februar - treći uzastopni mjesec rekordno niskih vrijednosti, prenosi CNN.
"Nadam se da ova tri mjeseca nisu uvod u potencijalni novi apsolutni minimum ovog ljeta, jer početna tačka sezone otapanja nije dobra", rekao je Mika Rantanen iz Finskog meteorološkog instituta.
Naučnici ističu da je Arktik "rani pokazatelj klimatskih promjena", a gubitak morskog leda znak da je region u ozbiljnim problemima. Iako bi led u ovo doba godine trebalo da dostiže svoj maksimum, bilježe se rekordno niske vrijednosti.
Prema izvještaju NOAA, Arktik sada funkcioniše u okviru "novog režima", gdje promjene možda ne obaraju rekorde svaki put, ali su sve ekstremnije. "To je nešto poput našeg planetarnog klima uređaja", kaže Tvila Mun iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu.
Nepovratne promjene i globalne posljedice
Gubitak leda ne utiče samo na lokalni ekosistem i četiri miliona ljudi koji žive na Arktiku. Morski led inače reflektuje sunčevu svjetlost, ali kako se smanjuje, tamni okean apsorbuje više toplote, ubrzavajući zagrijavanje planete. Arktik se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, a brza promjena u regionu već slabi mlaznu struju, što dovodi do ekstremnih vremenskih obrazaca širom planeta.
"Vijuganje mlazne struje čini vremenske uslove dugotrajnijima, što dovodi do dužih toplotnih talasa, hladnoće, suša i oluja", rekla je Dženifer Frensis iz Centra za istraživanje klime Vudvel.
Hoće li Arktik ostati bez leda?
Prema istraživanju naučnika Dirka Notza sa Univerziteta u Hamburgu, Arktik će tokom ljeta ostati bez leda do 2050. godine, čak i ako emisije odmah prestanu. "U suštini je prekasno za to", rekao je Notz. Neka istraživanja predviđaju da bi prvi dan bez leda mogao doći i prije kraja ove decenije.
Naučnici upozoravaju da geopolitička previranja dodatno otežavaju praćenje ubrzanih promjena na Arktiku. Ruski naučnici, koji su ranije učestvovali u istraživanjima, isključeni su iz međunarodne saradnje zbog rata u Ukrajini, što slabi mogućnost praćenja situacije u regionu.
SAD se takođe suočavaju sa problemima - smanjenje finansiranja naučnih agencija tokom Trampove administracije izazvalo je zabrinutost zbog nedostatka resursa za praćenje klimatskih promjena. "Ono što se dešava na Arktiku jedan je od najočiglednijih pokazatelja koliko smo moćni u promjeni lica naše planete. Mi smo u stanju da izbrišemo čitave pejzaže", zaključio je Noc.
(MONDO)
