"Moramo da razmišljamo drugačije, jer su prijetnje drugačije, moramo da razmišljamo šire jer su prijetnje veće".
Evropska unija želi da svaka članica razvije 72-časovni komplet za preživljavanje kako bi građani bili spremni da se nose sa krizama, kao dio svoje Strategije za pripravnost. Ova strategija takođe poziva na veće zalihe osnovnih potrepština i bolju saradnju između civilnih i vojnih vlasti kako bi se obezbjedila bolja bezbjednost.
Strategija, koju je prošle srijede predstavila Evropska komisija, uključuje 30 konkretnih akcija koje članice EU treba da preduzmu kako bi poboljšale svoju spremnost za potencijalne krize, od prirodnih katastrofa do sajber i vojnih napada.
"Moramo da razmišljamo drugačije, jer su pretnje drugačije, moramo da razmišljamo šire jer su pretnje veće", izjavila je Hadja Lahbib, komesarka za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama. Roksana Minzatu, komesarka za pripravnost, dodala je da EU "ne počinje od nule", podsećajući na zajedničku akciju tokom pandemije COVID-19, koja je pokazala koliko je koordinacija unutar EU ključna.
Jedno od ključnih područja identifikovanih u strategiji je povećanje pripravnosti stanovništva, pa Komisija poziva države članice da obezbede da svi građani imaju komplet za preživljavanje koji im omogućava da budu samodovoljni najmanje 72 sata u slučaju da ostanu bez osnovnih snabdjevanja.
Već nekoliko članica ima slične smjernice sa različitim vremenskim okvirima. Na primjer, Francuska predlaže 72-časovni komplet koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prenosni radio, baterijsku lampu, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, ljekarske recepte, rezervne ključeve, toplu odjeću i osnovne alate.
Today, the EU launches its new#PreparednessStrategy.
— Hadja Lahbib (@hadjalahbib)March 26, 2025
“Ready for anything” — this must be our new European way of life. Our motto and#hashtag.pic.twitter.com/fA1z8ZvMDA
Komisija želi da ujedini smjernice među 27 članica kako bi se osiguralo da "svi, na različitim nivoima, imaju, da tako kažemo, priručnik šta da rade kada sirene zasvire", rekao je jedan visoki zvaničnik EU. "Spremnost je u različitim članicama EU različito shvaćena", dodao je zvaničnik.
Povećanje zaliha
Još jedan ključni cilj strategije je povećanje zaliha osnovnih resursa, medicinskih kontra-mjera poput vakcina i lijekova, ključnih sirovina za industrijsku proizvodnju i energetske opreme. Brisel je već predložio povećanje zaliha kritičnih lijekova i esencijalnih minerala, što je u nadležnosti članica EU.
Strategija za pripravnost ima za cilj da "poveže ove zalihe i identifikuje kako one međusobno funkcionišu, šta su zajednička iskustva iz kojih možemo učiti", izjavio je još jedan visoki zvaničnik EU.
Saradnja civilnih i vojnih vlasti
Poboljšanje saradnje između civilnih i vojnih vlasti u slučaju krize je takođe jedan od prioriteta. Komisija je najavila formiranje okvira za civilno-vojnu pripravnost sa jasno definisanim ulogama i odgovornostima, kao i pozvala na redovne vježbe kako bi se testirale najbolje prakse.
"Imamo mnogo stvarnih primjera šta treba da bude spremno", rekao je jedan od zvaničnika, uključujući sabotaže, kampanje dezinformacija i sajber napade.
Svi ovi radovi biće podržani novim EU centrom za koordinaciju kriza i procjenom rizika i pretnji, čiji je prvi izveštaj planiran za kraj 2026. godine. Komisija će u međuvremenu objavljivati hitna upozorenja i postaviti "kriznu kontrolnu tablu" kako bi članice bile u toku sa budućim rizicima i prikupljale podatke za pripremu.
(EUpravo zato)
