Američki bombarderi sletjeli u Japan prvi put od Vijetnamskog rata

Američki bombarderi B-1B Lancer sleteli u Japan prvi put od Vijetnamskog rata.

Ovaj potez dolazi usred rastućih tenzija u Indo-Pacifičkom regionu, posebno u Južnom kineskom moru i oko Tajvanskog moreuza, i dio je šire strategije SAD za odvraćanje kineske vojne modernizacije i jačanje saveza sa Japanom, Južnom Korejom i drugim regionalnim partnerima.

Zašto je B-1B Lancer ključan

B-1B Lancer je nadzvučni strateški bombarder velikog dometa, razvijen još 1970-ih, ali i dalje relevantan zahvaljujući svojoj sposobnosti da nosi do 56.000 kg konvencionalnog naoružanja, uključujući JDAM pametne bombe i AGM-158C LRASM projektile za napad na pomorske ciljeve udaljene preko 320 km.

Zahvaljujući svojim promenljivim krilima, može da leti brzinom većom od Mach 1.2, sa radijusom delovanja većim od 4.800 km bez dopune goriva. Projektovan je za letove na malim visinama radi izbjegavanja radarskih sistema.

Zašto baza Misava?

Baza Misava, na sjeveru Japana, pruža stratešku lokaciju za operacije u blizini Tajvana i Južnog kineskog mora. Za razliku od baze Guam, koja je ranjivija na kineske projektile, Misava je bolje zaštićena i omogućava širu operativnu fleksibilnost.

Misiju B-1B bombardera predvodi 9. ekspediciona eskadrila bombardera iz baze Dajes u Teksasu, a prije dolaska u Japan, učestvovali su u zajedničkim vežbama sa F-16 i F-35 avionima u Južnoj Koreji.

Paralelno: B-2 Spirit bombarderi stigli u Diego Garsiju

Istovremeno, šest bombardera B-2 Spirit raspoređeno je u bazu Diego Garsija u Indijskom okeanu. Ovi „nevidljivi“ bombarderi, poznati po misijama u Kosovu*, Jemenu i Iraku, mogu nositi i 13.600 kg penetratorske bombe, idealne za razaranje bunkera i podzemnih ciljeva.

Kombinovano prisustvo B-1B i B-2 bombardera jasno pokazuje sposobnost SAD da pogodi ciljeve unutar kineske A2/AD zone – što je direktan izazov za kinesku strategiju kontrole mora i vazduha u Indo-Pacifiku.

Geopolitičke implikacije

Raspoređivanje ovih letjelica u osjetljive zone blizu Tajvana, Korejskog poluostrva i Japanskog mora šalje nedvosmislenu poruku Kini i Severnoj Koreji. Kina odgovara letovima svojih bombardera H-6N, dok sa Rusijom sprovodi zajedničke vojne vježbe u Japanskom moru. Sjeverna Koreja je prijetila "nepredvidivim odgovorom" nakon što su B-1B letjeli u blizini njenog vazdušnog prostora.

Budućnost strateških bombardera: stiže B-21 Raider

Iako moćni, B-1B (star 40 godina) i B-2 (samo 20 primeraka u upotrebi) suočeni su sa izazovima održavanja. Oba tipa će u narednoj deceniji postepeno zamijeniti B-21 Raider, nova generacija bombardera, koja je u stanju da nosi i hipersonične projektile. B-1B je već testirao AGM-183A ARRW, što ga čini delimično spremnim za buduće misije.

40 godina bombardera B-1B Lancer

B-1B Lancer ima dugu i bogatu istoriju od svog prvog uvođenja u upotrebu 1986. godine.

• Prvobitno je dizajniran kao strateški bombarder za proboj sovjetske PVO i isporuku nuklearnih bojevih glava.
• Nakon završetka Hladnog rata, prešao je u konvencionalnu bombardersku ulogu.
• 1994. godine uklonjen je iz nuklearnog arsenala i od 2011. koristi se isključivo za konvencionalne misije.
• Prvi borbeni angažman imao je tokom operacije Desert Fox (1998) i NATO agresije nad Srbijom na Kosovu.
• Kasnije je korišćen u vojnim operacijama u Avganistanu i Iraku.

Zašto je B-1B još uvijek aktuelan?

• Nosivost do 34 tone oružja - najveća među američkim bombarderima.
• Sposobnost izvođenja različitih misija - strateško bombardovanje, bliska podrška trupama, pomorske operacije i ISR (obavještajno izviđanje).
• Stalna modernizacija - unapređeni radarski sistemi, napredni nišanski podovi i poboljšana mrežna povezanost.
  Uprkos dolasku B-21 Raidera, B-1B ostaje ključni element američkog odvraćanja i operativne fleksibilnosti.

Nova doktrina SAD u Indo-Pacifiku?

Raspoređivanje B-1B u Japanu i B-2 u Diego Garsiji pokazuje da SAD ozbiljno preusmjeravaju pažnju ka Indo-Pacifiku. Dok se javno naglašava odvraćanje, strateška dubina i mobilnost ovih jedinica ukazuje na dugoročnu promenu vojnog prisustva u regionu. Koliko će trajati ova nova američka strategija i kako će Kina, Sjeverna Koreja i drugi regionalni akteri reagovati, ostaje da se vidi.