Invazivna vrsta mrava igle širi se Sjedinjenim Državama, izazivajući bolne ubode i potencijalno životno ugrožavajuće alergijske reakcije.
"Azijski mravi igle" (Brachyponera chinensis), mesojedna vrsta mrava porijeklom iz Kine, Japana i Koreje, polako se šire u oko 20 američkih država, predstavljajući sve veći problem, posebno u jugoistočnim dijelovima zemlje.
Prošle godine su u Džordžiji zabilježena najmanje tri slučaja anafilaktičkih reakcija opasnih po život, izazvanih ubodima ovih insekata.
Mravi igle dostižu vrhunac brojnosti u julu i avgustu, ali ih je izuzetno teško primijetiti zbog njihove male veličine i sposobnosti da se uklope u okolinu. Ubodi se često dešavaju kada ljudi, baveći se baštovanstvom ili premještanjem drva, nesvesno poremete njihova gnezda.
"Zamislite da vam neko direktno ubaci iglu u meso", opisao je bol Benoa Genar, profesor ekologije i entomologije na Univerzitetu u Hongkongu, koji je proučavao ove mrave u Sjevernoj Karolini.
"To je vrlo oštar, akutni bol, ali prilično lokalizovan". Iako je bol u početku akutan, može se vraćati u talasima i trajati satima, pa čak i do 24-48 sati kod nekih pojedinaca.
Ovi mravi su prvi put otkriveni u Sjedinjenim Državama 1932. godine u Dekaturu, Džordžija, ali su tek u posljednje dvije decenije prepoznati kao ozbiljna štetočina zbog značajnog širenja. Sada su prisutni od Konektikata na sjeveru do Floride na jugu, kao i u Viskonsinu i državi Vašington, a postoje izvještaji da su se pojavili i u Teksasu.
Praćenje i iskorjenjivanje azijskih mrava igle predstavlja izazov. Za razliku od većine mrava, oni ne ostavljaju feromonske tragove koji bi ih vodili do izvora hrane, već praktikuju "tandemsko nošenje", gdje jedan mrav nosi drugog do izvora hrane. To otežava postavljanje mamaca i lociranje kolonija, koje su obično male i ravne, skrivene u opalom lišću, trulim trupcima, drvima za ogrev i malču. Često se nalaze u stambenim područjima, parkovima i urbanim sredinama.
"Većina mrava je očigledno invazivna, ostavljaju feromonski trag da bi došli do hrane. Ne možete promašiti trag mrava širok pola inča", rekao je Danijel Suiter, profesor urbane entomologije na Univerzitetu Džordžija.
Iako nisu agresivni kao vatreni mravi i uglavnom bježe od ljudi, ujedaju se odbrambeno ako se osjete ugroženim. Njihov otrov može izazvati alergijske reakcije, a kod oko 1% ubodenih osoba može doći do anafilaktičkog šoka, što je stanje opasno po život. Simptomi anafilaksije mogu uključivati osip, svrab, nizak krvni pritisak, otežano disanje, oticanje jezika ili grla, mučninu, povraćanje i vrtoglavicu. Zabrinjavajuće je da osobe koje su preosjetljive na ubode drugih insekata, poput pčela, mogu biti pod povećanim rizikom.
Stručnjaci preporučuju nošenje rukavica pri radu u bašti i pažljivo premještanje drva i drugog organskog materijala. Važno je održavati drva za ogrev suvim i podignutim od zemlje kako bi se spriječile infestacije. U slučaju uboda i sumnje na alergijsku reakciju, savjetuje se hitna medicinska pomoć.
