Evropska unija je poslije 25 godina pregovora odobrila trgovinski sporazum sa Merkosurom, otvarajući najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Dok Brisel slavi geopolitičku pobjedu, odluka je izazvala političku buru u Francuskoj.
Nakon 25 godina pregovora, države članice EU dale su zeleno svjetlo trgovinskom sporazumu sa južnoameričkim blokom Merkosur, otvarajući put stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svijetu, koja obuhvata oko 700 miliona ljudi.
Sporazum je usvojen potrebnom kvalifikovanom većinom, iako su mu se Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska protivile, dok je Belgija bila uzdržana. Italija je na kraju glasala za, nakon što je prošlog mjeseca zatražila odlaganje.
Brisel tumači sporazum kao veliku geopolitičku pobjedu EU, posebno u kontekstu jačanja kineskog uticaja u Latinskoj Americi i sve nepredvidivije trgovinske politike SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom.
Sporazum predviđa značajno smanjenje carina, što bi trebalo da koristi evropskim sektorima kao što su automobilska industrija, avijacija, mašinstvo, ali i izvoznicima vina i sira.
Istovremeno, EU je u sporazum ugradila zaštitne mehanizme za poljoprivredu, koji bi se automatski aktivirali u slučaju naglog povećanja uvoza iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja. Brisel je dodatno obezbijedio milijarde evra podrške evropskim poljoprivrednicima, koji se plaše nelojalne konkurencije.
Sporazum sada ulazi u svoju završnu fazu: nakon formalnog potpisivanja, o njemu će glasati Evropski parlament, a određeni dijelovi će morati da prođu i nacionalne parlamente država članica.
Politički poraz Makrona koji će ga pratiti do kraja mandata
Kako piše Politiko, nemogućnost Pariza da blokira sporazum pretvorila se u težak politički udarac za predsjednika Emanuela Makrona. Otpor Merkosuru retko je ujedinio francusku političku scenu - od krajnje desnice do ljevice - i sada svi traže krivca.
Lider krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja, Žordan Bardela, optužio je Makrona za licemjerje i izdaju francuskih poljoprivrednika, čak je najavio pokušaj glasanja o nepovjerenju vladi. Krajnje ljevičarska stranka Nepobjediva Francuska takođe je napravila sličan potez, rekavši da je zemlja "ponižena" u Briselu.
Iako je malo vjerovatno da će ovi pokušaji uspjeti, rasprava o Merkosuru ponovo je otvorila pitanje slabljenja francuskog uticaja u EU, gdje je Pariz decenijama imao reputaciju zemlje koja zna kako da koristi veto i izuzetke.
Traktori u Parizu i bijes poljoprivrednika
Nezadovoljstvo se prelilo i na ulice. Francuski farmeri dovezli su traktore ispred Trijumfalne kapije i Narodne skupštine, optužujući Brisel da žrtvuje domaću poljoprivredu u korist industrije, posebno njemačkih automobila.
Na protestima su se pojavili transparenti protiv predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, uz poruke da Brisel ne razumije stvarne probleme evropskog sela.
Makron je pokušao da ublaži udarac rekavši da se i dalje bori za "poljoprivredni suverenitet" i ističući obećanja Evropske komisije da će ojačati Zajedničku poljoprivrednu politiku. Međutim, politička šteta je već vidljiva.
Sporazum sa Merkosurom će vjerovatno ostati simbol Makronove nemoći u Briselu, a njegovi protivnici - posebno pred lokalne izbore i predsjedničku trku 2027. godine - teško će propustiti priliku da više puta istaknu ovaj poraz.
(Mondo.rs)
