"Srbi koji su se borili i ginuli za vrijeme NATO bombardovanja Kosova 1999. imali su 'krstaški' mentalitet kome težim", rekao u sudu Brejvik.
Anders Bering Brejvik, kome se sudi za masakr 77 ljudi u Norveškoj, odbio je danas da govori o svojim kontaktima s drugim ekstremnim nacionalistima koji su doveli do osnivanja grupe "Kraljevi templari" kojoj tvrdi da pripada.
"Ne želim da se izjasnim o tome", odgovorio je Brejvik više puta na uporna pitanja tužiteljke Inge Bejer Eng, prenose svjetske agencije.
U svom manifestu od 1.500 stranica emitovanom na dan napada, 33-godišnji desničarski ekstremista naveo je da je pripadnik antiislamske militantne gripe "Kraljevi templari", koju je sa još tri osobe osnovao 2002. u Londonu.
Norveška policija nikada nije uspjela da dokaže postojanje te grupe.
Brejvik je u obraćanju sudu u utorak rekao samo da je 2001. "slučajno" na internetu stupio u kontakt sa jednom osobom i da je taj kontakt bio okidač za osnivanje te grupe.
On je potvrdio i da se u Liberiji te iste godine sastao sa jednim srpskim ekstremnim nacionalistom, ali je odbio da navede ime te osobe i razloge susreta.
Kako je rekao, ime ne želi da oda da taj Srbin ne bi bio uhapšen.
Ipak, otkrio je da je taj "militantni nacionalista" bio krivično gonjen zbog "ratnih zločina" jer je - kako je kazao - "branio svoju zemlju od muslimana".
Norveška policija ranije je istraživala veze Brejvika sa Miloradom Ulemekom Legijom, a vlasti nisu sigurne da su se njih dvojica zasita srela.
Ulemekov advokat je za norvešku televiziju NRK rekao da se njegov klijent nikada nije sreo s Brejvikom.
"Kad je Ulemek prvi put čuo za tu tvdnuju, samo se nasmijao", istakao je advokat Aleksandar Zarić, dodajući da Ulemek nikada nije čuo ni za "Vitezove templare", na koje se Brejvik poziva i za koje tužilaštvo smatra i da ne postoji.
Brejvik je na današnjem pretresu posebno istakao da su na njega i "Vitezove templare" prije svega uticali srpski nacionalisti, a ne nacisti.
"Ne želim da iznesem informacije koje bi mogle da dovedu do novih hapšenja", kazao je on na suđenju.
"Gradijan" u izvještaju sa suđenja navodi i da je Brejvik danas izjavio da su njegovi napadi izvršeni prošlog leta u Norveškoj bili inspirisani “srpskim nacionalistima” i da je pokušao da se distancira od “desničarskog ekstremizma stare škole”, kakav su propagirali nacisti.
Prilikom podnošenja dokaza tokom drugog dana suđenja, Brejviku je postavljeno pitanje o filozofiji koja stoji u pozadini njegovih ubilačkih činova, kao i o mreži Vitezova Templara i anti-islamista, za koju tvrdi da je 2002. u Londonu učestvovao u njenom osnivanju.
"Što se tiče identiteta ("Vitezova Templara") suština je bila u pokušaju da se dovoljno distancira od nacional-socijalizma, jer je on bio ogrezao u krvi. Da bi ekstremna desnica u budućnosti mogla da prevlada u Evropi, moralo se distancirati od ideologije stare škole. Trebalo je odabrati nov identitet", rekao je ovaj masovni ubica.
Prema njegovim riječima, taj identitet je "djelimično bio uvezen iz Srbije".
"Srbi koji su se borili i ginuli za vrijeme NATO bombardovanja Kosova 1999. imali su 'krstaški' mentalitet kome težim", rekao je on.
Na pitanje o putu koji ga je doveo do toga da se radikalizuje, Brejvik je izjavio da je bombardovanje Srbije za “militantne nacionaliste”, poput njega, bilo “kap koja je prepunila čašu”.
Pitanje postojanja "Kraljeva templara" ključno je za ocjenu Brejvikovog psihičkog stanja, odnosno za odluku da li će on biti poslat u zatvor ili u psihijatrijsku ustanovu.
U nastavku iskaza, Brejvik je ocijenio da bi pravedna presuda za ubistva 77 ljudi koja je počinio prošle godine trebalo da bude smrtna kazna ili oslobađajuća presuda.
On je rekao da je maksimalna zatvorska kazna od 21 godine, koliko je predviđeno norveškim zakonom, "patetična kazna". U Norveškoj ne postoji smrtna kazna.
Brejvik je rekao da je "veoma iznenađen" činjenicom da je preživio dan u kojem je izvršio napade.
Na pitanje da li želi da mu sud izrekne smrtnu kaznu, Brejvik je odgovorio: "Ne, ali bih to poštovao. Ne bih priznao kaznu od 21 godine zatvora, to je smiješno".
Optuženi danas u sudnici nije bio miran kao prethodnih dana i teže se kontrolisao dok je odgovarao na pitanja.
Brejvik je 22. jula 2011. godine u centru Osla i par sati kasnije u omladinskom kampu Radničke partije na obližnjem ostrvcu Utoja ubio 77 ljudi.
Njemu je u ponedjeljak u Oslu počelo suđenje, na kojem je priznao da je izveo napade, ali je odbacio krivičnu odgovornost, tvrdeći da je djelovao u samoodbrani.
Brejvik je svoj zločin u utorak nazvao "najspektakularnijim političkim napadom koji je jedan nacionalista počinio nakon Drugog svjetskog rata".
(agencije/MONDO)
