Nove smjernice EU sadrže ukupno 30 hitnih mjera za povećavanje konkurentnosti Grčke.
Mjere su uglavnom obuhvaćene tekućim programom štednje, ali nisu i realizovane.
Riječ je o širokom dijapazonu mjera, počev od privatizacije državnih elektrana, rekapitalizacije grčkih banki, pa do hitno potrebne i uvijek odlagane reforme penzionog sistema.
Nova, direktna pomoć Grčkoj nije predviđena u ovom najnovijem dokumentu Evropske unije. U pitanje se ne dovodi ni uloga Centralne banke kao čuvara stabilnosti zajedničke valute.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ukazao je u Strazburu da Grčka već sada dobija veoma mnogo novca iz Brisela.
Finansijska sredstva, koja se u Grčku slivaju iz strukturnih fondova i pozajmica ili koja proističu iz oprosta duga od strane privatnih povjerilaca, iznose 177 odsto grčkog bruto-društvenog proizvoda. „To je itekako jasan znak solidarnosti, koju Evropska unija ukazuje Grčkoj“, izjavio je Barozo pred Evropskim parlamentom. On je dodao da Komisija preduzima ogromne napore da pomogne Grčkoj da stane na svoje noge i da će se taj kurs nastaviti i u budućnosti.
U aktuelnom izvještaju EU se kao najveći problem navodi potpuno neefikasna državna uprava u Grčkoj, u kojoj nisu u stanju da sprovedu reforme. Grci ne znaju ni kako da porezima ubiru prihode, niti kako da otvore tržišta, kako bi bili u stanju da se uhvate u koštac sa konkurencijom. Uz sve to, mala i srednja preduzeća prosto su inficirana korupcijom.
Reformisanje Grčke mora početi sa modernizacijom njene uprave, smatraju eksperti Evropske komisije. No, oni smatraju i da se plate zaposlenih u privatnom sektoru do 2014. moraju sniziti za još 15 procenata, kako bi grčka privreda postala konkurentnija stranoj.
Barozo je izrekao i prijateljske rečenice Grčkoj: „Grci zaslužuju našu pomoć, uložili su velike napore da sprovedu mjere iz drugog paketa štednje. Samo ako svi odlučno radimo na tome, može doći do preokreta nabolje“.
Komesar za valute Oli Ren dodao je da se po svaku cijenu mora izbjeći ideološka debata o budžetu. A konsolidacija budžeta je, zaključuje on, isto tako važna kao iniciranje privrednog rasta.
(Tanjug)
