Najveće zablude čovječanstva

Ljudi su 1910. godine mislili da će u 2000-toj u svakodnevnoj upotrebi biti i svemirske letjelice i roboti...

Davnih 60-ih godina nam se činilo i da ćemo do sada već sigurno putovati na Mars.

Tokom 20. vijeka 2000. godina uvijek je spominjana kao neka prekretnica, vrijeme na koje bismo mogli ostvariti svoje snove vezane uz promjenu u modi i tehnologiji.

Čak i kada smo joj se u potpunosti približili i dalje smo zamišljali kakva će biti ta 2000. i kakva bi nam divna iznenađenja mogla donijeti.

Portal Io9 napravio je svojevrstan Timeline predviđanja o 2000. godini tokom 20. vijeka uz pomoć jednog od Smithsonian blogova.

Još 1900. godine građevinski inženjer Džon Elfret Votkins je napisao članak "Šta bi se moglo dogoditi u idućih 100 godina" koji je objavljen u decembru 1900. u časopisu Ladies Home Journal. Bilo je tu tačnih predviđanja, ali naravno i onih netačnih.

Votkins je bio u pravu kada je napisao da će automobili biti jeftiniji od konja, da će se topao i hladan vazduh "pumpati" u kućama i da će nam kamere omogućiti da vidimo događaje sa druge strane svijeta. Bio je "malo u krivu" što se tiče superjakih ljudi, lokalno primijenjenih lijekova i nestanka muva i komaraca. Dio njegove vizije za 2000. su bila i vazdušna putovanja, ali ne avionom već cepelinom.

Te 1910. godine francuski umjetnik Villemard napisao je kako zamišlja buduću tehnologiju. Predviđanja o transportu i medijima su bila prilično tačna - električni vozovi, motori, helikopteri, korespodencija i kinemafografija. Druga predviđanja, poput brijača robota kao i grijanje na hemijski element radijum se do sada još nisu ostvarila.

U 1930-oj većina modnih predviđanja o 2000. godini bila su zabavnog karaktera sa puno većim naglaskom na tehnološke inovacije, a ne na estetske prednosti - žene u haljinama koje se same mijenjaju, odjeća koja će kontrolisati temperaturu, tkanine izrađene od aluminijuma. Ali, najveće modno predviđanje koje je dao jedan dizajner iz tog doba je da će suknje i haljine gotovo u potpunosti nestati te da će ih zamijeniti pantalone. A najtačnije predviđanje je bilo da će ljudi na sebi nositi telefon i radio.

Godine 1950. se desio pravi bum predviđanja o 2000-oj. U februaru je magazin Popular Mechanics objavio članak "Čuda koja ćete vidjeti u idućih 50 godina" u čijem središtu je izmišljena porodica Dobson koja živi u fiktivnom predgrađu Totenvila. Bio je to veliki skok od predviđanja ranijih decenija.

Nakon katastrofe cepelina Hindenburg i porastu popularnosti aviona, predviđanja o svemirskim brodovima zamijenila su predviđanja o nadzvučnim avionima.

Članak je imao i neke sanjalačke ideje o tome kako će hemija unijeti revoluciju u naše živote - da će se tanjiri razgrađivati umesti prati, da će se sve za kuću praviti od perive sintetike koju bi jednostavno mogli da polijete crijevom kada poželite da očistite kuću, kao i da će se odbačeno donje rublje od vještačke svile pretvarati u bombone.

Ali, dali su i neke naznake o Internetu. Porodica Dobson je naravno imala televizor, telefon i radio. Kada je Joe Dobson razgovarao telefonom sa prijateljem u udaljenom gradu oni su mogli da vide jedan drugoga, a njegova supruga Jane Dobson je puno kupovala putem TV prodaje.

Iste godine američki predsjednik Hari Truman dao je svoja predviđanja o 2000. godini. Truman je predvidio da će biti mir u svijetu i da će atom biti pod međunarodnom kontrolom. Ujedinjene nacije će biti glavno tijelo koje će imati snage za očuvanje međunarodnog prava i poretka, svjetska trgovina će se regulisati pod nadzorom Međunarodne trgovinske organizacije, a ostali narodi će dijeliti američki prosperitet kroz prošireni program tehničke pomoći nerazvijenim zemljama.

Komunizam će biti potisnut, ali ne silom oružja već apelom u glavama i srcima ljudi, predvidio je tada Truman.

Godine 1952. pisac Robert Heinlein predvidio je da će sredstva za kontracepciju promijeniti odnos muškaraca i žena (iako ne u toj mjeri koliko je on mislio) i da će telefoni biti toliko mali da će stati u torbicu. Ipak, njegova ostala predviđanja su bila i više nego optimistična. Zamislio je da ćemo do kraja milenijuma imati lijek za rak i po želji odlaziti na međuplanetarna putovanja.

Nuklearni optimizam atomskog doba došao je u novembru 1956. u magazinu Southland magazine's. U članku naslova "Vi i godina 2000." spominje se kako će radijacija pomagati pri uzgoju gigantskog povrća, kako će poljoprivrednicima pomagati roboti na daljinsko upravljanje koji će brati i transportovati usjeve. Ali, ne vole svi da jedu gigantsko povrće, pa će oni moći da izaberu hranu u obliku tableta.

Video snimak iz te godine predviđa kako ćemo pripremati hranu 2000. godine. Ono što je posebno uzbudljivo o ovom videu nisu električne indukcijske rerne ili piletina pečena uz pomoć infracrvenih zraka već upotreba kompjuterizovanih kućnih pomagala, nešto poput automatizovanog sistema kuvanja.

Artur C. Klark predvidio je 1964. da će telekomunikacije 2000. biti puno čistije i jasnije. Klark je predvidio da ćemo moći da dobijemo ljude u bilo koje vrijeme, iako i ne znamo na kojoj se trenutno lokaciji nalaze i da će ljudi svoj posao moći da vode i sa Tahitija ako tako žele.

Magazin The Futurist objavio je 1967. predviđanja tadašnjeg potpredsjednika Hjuberta Hemfrija za idućih 20 godina i o 2000. godini. Hemfri je zamislio da ćemo eliminisati sve bakterijske i virusne bolesti, da ćemo moći da ispravimo sve genetski nasljedne mane i bolesti, da ćemo uzgajati i proizvoditi sintetičke proteine i kontrolisati vrijeme barem na regionalnom nivou.

Predvidio je i da će ljudi sletjeti na Mars i tamo napraviti istraživačku stanicu bez posade koja će na Zemlju slati sve o toj planeti. To je bilo samo dvije godine prije nego što je Nil Armstrong hodao po površini Mjeseca, a Mars se nije činio baš "puno dalje".

Artur C. Klark dao je 1974. viziju budućnosti koja se ostvarila. Kada su ga pitali o 2001. godini Klark je tačno predvidio da ćemo prije te godine u svojim domovima imati kompjuterske konzole koje će nas povezivati i međusobno i sa svim informacijama koje će nam ikada biti potrebne.

1975. su naši svemirski snovi još uvijek bili prilično optimistični. NASA je tada predvidjela da bi 2000. mogli imati "svemirske kolonije" i da ćemo na njima iskopavati rude.

Magazin Omni objavio je 1982. Future Almanac u kojem je svijetu obećao novu svemirsku agenciju. New York Times se takođe okrenuo budućnosti i objavio kolekciju N.R. Kleinfielda "Brz pogled u 2000. godinu" u kojoj su skupljena predviđanja više futurologa. Roj Amara je predvidio da ćemo živjeti u manjim, "uniformisanim" kućama i da će porodice imati samo jedno ili čak nijedno dijete.

Sugerisao je i da ćemo do 2000. voziti manje automobile od kojih će 10 posto možda biti na električni pogon. Piter Švarc je predvidio pad General Motorsa, a zamislio je da ćemo do 2000. moći elektronski da komuniciramo sa svim stvarima u kući - od brave do rerne. Barbara Hubard je predvidjela da ćemo sa Mjeseca i asteroida iskopavati rude.

(MONDO)