Američki predsjednik Barak Obama imenovao je danas senatora iz redova demokrata Džona Kerija za novog državnog sekretara.
Imenovanje Kerija moraće da bude potvrđeno u Senatu, što je uslov za preuzimanje funkcije od dosadašnje državne sekretarke Hilari Klinton.
Keri se smatra za "jakog kandidata za tu funkciju sa velikim iskustvom u spoljnoj politici", prenijela je agencija AFP.
Keri proteklih godina nije često komentarisao situaciju u Srbiji ali sudeći po onome što je govorio njegovi stavovi su bili na liniji politike bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona a u novije vrijeme u skladu sa pogledima aktuelne administracije predsjednika Baraka Obame.
Kao predsjednik spoljnopolitičkog odbora Senata Keri je u martu 2011 godine pozdravio početak dijaloga Beograda i Prištine.
Kako je tada rekao, zvaničnici obe strane "zaslužuju priznanje jer pomažu da njihovi narodi obezbjede prosperitetniju budućnost".
On je tada dodao da su "vrijedni napori pojedinaca sa obe strane sukoba, zajedno sa međunarodnom zajednicom, doveli do ovog dana, kada se predstavnici Srbije i nezavisnog Kosova sastaju da se mirno pozabave važnim pitanjima između njih".
Keri je 2010. godine bio jedan od predlagača rezolucije kojom je Senat čestitao Srbiji na podnošenju kandidature za članstvo u Evropskoj uniji i pozvao Evropski savjet da pravovremeno zauzme jasnu poziciju prema kvalifikacijama Srbije kao zemlje kandidata.
On je tada u izjavi Tanjugu ocijenio da je "narod Srbije načinio impresivan napredak u približavanju svoje zemlje Evropi."
"Vjerujem da evropski lideri obraćaju pažnju na Srbiju i nadam se da će reagovati brzo i jasno na njeno nastojanje da uđe u članstvo", istakao je on.
Senat je u pomenutoj rezoluciji čestito narodu Srbije na opredjeljenju za demokratiju, slobodno tržište, toleranciju, nediskriminaciju i vladavinu prava", a tekst su predložili Keri i senatori Džordž Vojnovič, Ričard Lugar, Džin Šahin i Bendžamin Kardin.
Senator Keri je bio kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2004. godine i rival kandidatu republikanske stranke i tadašnjem predsjedniku Džordžu Bušu.
Američki Srbi su tada mahom podržali Buša smatrajući da se u Kerijevom timu nalaze eksponenti politike bivšeg američkog predsjednika Klintona prema regionu.
Ostalo je upamćeno Kerijevo pismo iz tog vremena kojim se obratio Amerikancima srpskog porijekla apelujući da glasaju za njega a ne za Buša.
"Srbi su bili dragocjeni američki saveznici u dva svjetska rata i to po cijenu strašne ljudske žrtve," naveo je Keri u pismu napominjući da mnogi pripadnici američke slavne generacije iz Drugog svjetskog rata sa dubokom zahvalnošću pamte herojske napore srpskih prijatelja da spasu američke pilote.
On je tada ocijenio i da je Bušova administracija nanijela štetu regionu, obesnaživši snage američke bezbjednosti na Kosovu čime je, kako je ocijenio, još više otežala zaštitu kosovskih Srba.
Bušova vlada je, po Keriju ,dozvolila da vjerski i nacionalistički ekstremisti vode glavnu riječ u političkoj debati u ovoj oblasti i nametnula diktat beogradskim demokratama, ograničivši dijalog na kosovske teme i teme ratnih zločina.
Keri je napomenuo da su posljednjih godina mnogi srpski istorijski spomenici, crkve i manastiri na Kosovu porušeni što je "neprihvatljivo" i upozorio da podstrekači etnički i vjerski motivisanih zločina moraju biti kažnjeni.
On je međutim dodao i da se narodu Kosova mora omogućiti da odluči o sopstvenoj budućnosti, uključujući i to kakvu vlast želi.
"Prijedlozi o izmjeni kosovske teritorije ili sugestije da se ona podjeli po etničkim granicama nimalo ne doprinose stvaranju multietničkog Kosova, niti ga pripremaju za njegovu evropsku budućnost", istakao je Keri.
Džon Keri je rođen 1943. godine. U Senat je prvi put izabran 1984. godine. Prethodno je u saveznoj državi Masačusets bio pomoćnik tužioca i viceguverner u administraciji Majkla Dukakisa.
Od 2009. je predsjednik Senatskog odbora za spoljne poslove, a od 2011. godine član Zajedničkog odbora za smanjnje državnog deficita.
Posljednjih godina bio je angažovan u sukobu SAD sa Avganistanom i u Pakistanu a učestvovao je i u pregovorima o novom ugovoru o razoružanju s Rusijom potpisanim 2010. godine.
Keri je i jedan od najbogatijih američkih političara. Bio je veoma angažovan u drugoj Obaminoj predsjedničkoj kampanji, posebno u pripremama za televizijske debate. U javnosti je bio viđen i kao jedan od glavnih kandidata za ministra obrane.
Sajt Džulijana Asanža preplavljen hiljadama povjerljivih diplomatskih depeša iz Hrvatske u kojima američki zvaničnici govore o hrvatskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici, objavio je da se u vrijeme "Oluje" 1995. godine zajedno sa senatorom Markom Vornerijem, sastao u Kninu sa hrvatskim generalom Ivanom Čermakom, koji je kasnije procesuiran i oslobođen u Haškom tribunalu.
Češki i drugi mediji pisali su u vrijeme njegove predsjedničke kampanje da je njegov djed bio Fric Kon, Jevrejin koji je radio u porodičnoj pivari u rudarskom gradiću Horni Benesovu. Fric je u Ameriku emigrirao prije više od 100 godina i ime promijenio u Keri.
Kako su nedavno objavili mediji Kerija možemo nazvati i "srpskim zetom". Navodno je Katarina Oksenberg, ćerka Jelisavete Karađorđević, bila u kratkoj ljubavnoj vezi sa Kerijem. Ona je ubrzo poslije raskida sa njim rodila ćerku Savanu, svoje najstarije dijete. Do danas nije otkrila ko je Savanin otac.
(Tanjug/MONDO)
