Američki obaveštajci tražili privredne podatke a zauzvrat njemačkim kolegama nudili pričice o privatnim "zgodama" tamošnjih političara.
Afera o globalnog špijuniranju građana preko interneta, koju je svijetu objeldanio odbjegli službenik američke Nacionalne bezbjednosne službe (NSA), Edvard Snouden, dobija sve ozbiljnije razmjere.
Iako je ugrožavanje privatnosti kroz špijuniranje komunikacije građana među evropskim poitičarima dočekano prilično mlako ("sve je to borba protiv terorizma"), uslijedio je šok sa informacijama o špijuniranju vlada i ustanova SAD-u prijateljskih zemalja, a sada je stvar poprimila razmjere koje nose ozbiljne konotacije - udarac na ekonomske temelje evropskih zemalja.
Braneći sebe od napada zbog "diplomatske špijunaže" saveznika, SAD su otkrile da su im u poduhvatu sveobuhvatnog "skeniranja" po EU svesrdno pomagale obavještajne službe evropskih zemalja.
Sada su se u problemima našli evropski političari, posebno njemački, koji moraju da objasne građanima ali i svojim biznismenika, kako je došlo do toga da se dozvoljava ekonomska špijunaža na domaćoj teritoriji.
Savezno javno tužilaštvo u Karlsrueu je, izvještava "Politika", otvorilo istragu protiv N. N. osoba iz njemačkih obavještajnih službi – zbog podrivanja unutrašnje bezbjednosti po nalogu strane sile.
Pod pritiskom da da ostavku je ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih, a unutar njemačkih bezbjednosnih struktura rasprostranjeno je mišljenje da ni podizanje optužnica protiv plejade obavještajaca neće zaustaviti dugogodišnju saradnju američkih i njemačkih bezbjednosnih snaga.
O toj "tradiciji" Herman Heherl, svojevremeno ministar unutrašnjih poslova u posljednjem kabinetu vlade Konrada Adenauera, kaže da kada su u pre-kompjuterskoj eri Nijemci željeli da sazanju tajne Nijemaca za to pitali kolege Amerikance.
A američke obavještajce, na sadašnji užas njemačkih političara, sve interesuje - od privatnog života "bezbjednosno interesantnih osoba" do tehnošlokih tajni njemačkih kompanija.
U krugu njemačkih ustavobranitelja se kaže, prenosi "Politika", da američke kolege redovno traže privredne podatke, a zauzvrat nude pričice o privatnim (ne)zgodama njemačkih političara.
Naravno, takva saradnja se ne ograničava na Njemačku. Poznat je slučaj iz Grčke 2004. godine, kada je jedan službenik britanske telekomunikacione kompanije Vodafon otkrio javnosti da su duplikatima telefonskih kartica prisluškivani razgovori vodećih političara na Peloponezu.
Kao vinovnik skandala osumnjičena je britanska obavještajna služba MI-6, a kao baza Britanaca u Grčkoj navedena je američka ambasada.
Umiješanost stranih službi, naravno, nije dokazana, Vodafon je u vansudskoj nagodbi pristao da plati milionsku odštetu Grčkoj a tehničar koji je otkrio skandal izvršio je samoubistvo.
(MONDO)