Odbjegli američki obavještajac Edvard Snouden možda je prihvatio politički azil koji mu je ponudio predsjednik Venecuele Nikolas Maduro.
To je saopštio je predsjednik komitata ruske Dume za međunarodne odnose Aleksej Puškov.
Puškov je to saopštio preko svog naloga na "Twitteru", iako je ta objava na društvenoj mreži u međuvremenu izbrisana, prenijela je agencija Frans pres.
Drugih potvrda ove infomacije za sada nema.
"Kao što je moglo i da se očekuje, Snouden je prihvatio ponudu Madura o političkom azilu", napisao je ranije Puškov.
Puškov je kasnije napisao da je informaciju vidio na televizijskom kanalu "Vesti 24" i da sva pitanja treba uputiti ovoj televiziji.
Maduro je kasno sinoć pozvao Snoudena da odluči da li želi da doleti u Karakas, nakon što je Amerikanac poslao zahtjev za azil kako bi izbjegao SAD.
"Primili smo pismo sa zahtjevom za azil. Snouden će morati da odluči kada će letjeti - ako na kraju odluči da doleti ovde", rekao je Maduro novinarima u Predsjedničkoj palati, prenio je AFP.
Proteklog vikenda, ljevičarski lideri Venecuele, Nikaragve i Bolivije ponudili su azil Snoudenu, koji se već dvije nedjelje nalazi - kako se vjeruje - u tranzitnom dijelu moskovskog aerodroma Šeremetjevo, gdje čeka da mu neko obezbijedi "utočište".
U međuvremenu, kako prenose elektronski mediji, Vrhovni sud Irske odbacio je američki nalog za hapšenje Snoudena u slučaju da on sleti na irsko tlo - navodeći da je zahtjev, koji je u petak predala Ambasada SAD u Dablinu, morao biti odbačen jer nije precizirano gdje su počinjeni prekršaji koji mu se stavljaju na teret.
"Rekli smo tom mladiću: 'Goni te imperija, dođi ovdje!'", rekao je Maduro, misleći na SAD.
Ponude tri latinoameričke zemlje Snoudenu, Maduro je nazvao "kolektivnim humanitarnim političkim azilom".
Ipak, Maduro je objasnio da do sada nije bilo kontakata sa Snoudenom, kojeg niko zapravo nije vidio još od 23. juna, kada je iz Hong Konga doletio u Moskvu.
"Ne, nisam još razgovarao sa Snoudenom, ali voleo bih", kazao je predsjednik Venecuele.
Snouden je podnio zahtjev za azil u 27 zemalja, ali 30-godišnji bivši saradnik američke "super tajne" Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA) zasad je dobio samo podršku trojice latinoameričkih lidera.
Nekoliko evropskih zemalja odbacilo je njegov zahtjev.
Nikaragvanska ambasada u Moskvi potvrdila je u ponedjeljak da je primila Snoudenov zahtev za azil, ali istakla da još nije imala kontakata sa Amerikancem koji je otkrio tajni program "PRIZMA", kojim vlasti njegove zemlje nadziru širom svijeta, uključujući prve saveznike SAD - Evropsku uniju.
Predsjednik Nikaragve Danijel Ortega je istakao u petak da je spreman da poželi dobrodošlicu Snoudenu, "ako to okolnosti dozvole".
Let iz Moskve bi, međutim, mogao da bude rizičan za Snoudena, pošto su mu SAD poništile pasoš i ostavile ga bez ikakvih dokumenata, a problematičan je i sam let - o čemu svjedoči i diplomatski skandal sa prizemljenjem predsjednika Bolivije Eva Moralesa, čiji je let iz Moskve zadržan u Beču, zbog sumnji da je u njemu bio Snouden.
Kuba, glavna tranzitna tačka na putu od Rusije ka Latinskoj Americi, podržala je za vikend ponude Venecuele, Bolivije i Nikaragve, iako predsjednik Raul Kastro nije ni nagovijestio da bi Kuba mogla da pruži utočište Snoudenu.
Jedini let za koji je Snouden bio prijavljen, bio je "Aeroflotov" za Havanu, ali na tom 12-časovnom letu nije bilo čuvenog bjegunca.
Snoudenova putešestvija počela je kada je sa Havaja odletio za Hong Kong, a potom za Moskvu, nakon što je zadao "diplomatske glavobolje" Sjedinjenim Državama, koje su se zamerile Rusiji, Kini, Brazilu, ali i svojim dugogodišnjim saveznicima.
Portparol Stejt departmenta upozorio je ranije da će svako omogućavanje tranzita, pružanje gostoprimstva i eventualno pružanje azila Snoudenu imati posljedice po bilateralne odnose sa Vašingtonom.
AFP primjećuje da, iako Maduro nastavlja ljevičarsku politiku svog prethodnika, pokojnog Uga Čavesa, postupci njegove administracije ipak govore u prilog ponovnom zbližavanju sa Vašingtonom.
Dvije zemlje nisu razmijenile ambasadore od 2010.
SAD su glavni kupac proizvoda ključne venecuelanske industrije i dnevno uvoze 900.000 barela sirove nafte, pa analitičari upozoravaju da bi gostoprimstvo Snoudenu moglo da bude ekonomski štetno.
(MONDO)