Kao što su i pokazivale predizborne ankete kancelarka Angela Merkel osvojila je treći mandat.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je danas "super rezultat" nakon prvih nezvaničnih rezultata koji pokazuju da su njeni konzervativci zabilježili najubedljiviju pobjedu na parlamentarnim izborima u posljednje dvije decenije obećavši građanima "četiri bolje godine za Njemačku", ali je izbjegla da govori o mogućim koalicijama.
"Zajedno ćemo učiniti sve u naredne četiri godine da one budu uspješne za Njemačku", rekla je uz osmijeh Merkelova pristalicama njene Hišćansko-demokratske unije u Berlinu.
"Dragi prijatelji, vaši veseli usklici pokazuju da svi mi imamo razloga za slavlje. Ovo je super rezultat", rekla je svojim oduševljenim pristalicama, prenijeli su njemački mediji.
Ona je zahvalila glasačima koji su, kako je istakla, "toliko mnogo vjerovali u konzervativne stranke" i obećala da će delovati odgovorno i brižno.
Merkel ipak večeras nije željela da govori o mogućim koalicijama.
"Još uvijek je rano za to. Sačekaćemo izborni rezultat", rekla je predsjednica CDU po objavljivanju prvih procjena i dodala da će se o tome razgovarati u ponedjeljak.
"Ali, večeras možemo da slavimo", poručila je radosnim pristalicama u Berlinu.
U štabu SPD pomalo su razočarani rezultatima svoje stranke. "Očekivali smo bolji rezultat. CDU je pobijedila. Sačekaćemo da vidimo šta će preduzeti kancelarka Merkel. Večeras ne pravimo koalicije", rekla je generalna sekretarka SPD Andrea Nales televiziji ZDF.
U prvom obraćanju, kandidat SPD za kancelara Per Štajnbrik rekao je da je sada "lopta u dvorištu Angele Merkel da formira novu vladu".
Britanska agancija Rojters navodi da su konzervativci Angele Merkel na putu da osvoje istorijsku apsolutnu većinu na današnjim izborima, prema prognozama na osnovu anketa po izlasku sa birališta i nekih rezultata koje je objavila televizija ARD.
Prema preliminarnim rezultatima, demohrišćani kancelarke Merkel su danas dobili 42,5 odsto glasova, što je više u poređenju sa 41,6 odsto glasova koliko su ukupno osvojile ljevičarske partije.
Posljednji put je jedna njemačka partija sama osvojila apsolutnu većinu 1957. godine, na čelu sa konzervativnim liderom Konradom Adenauerom, podsjeća Rojters.
Agencija Frans pres navodi da bi, prema procenama televizija ARD i ZDF sačinjenim na osnovu prebrojavanja glasova jedan sat po zatvaranju birališta, demohrišćani Merkelove mogli da osvoje 304 od 606 mjesta u donjem domu parlamenta, što znači da im možda neće ni trebati koalicioni partneri.
SPD je, prema prvim procjenama, dobila 26 odsto glasova, što je tri odsto više nego na prošlim izborima, ali nedovoljno da samo sa Zelenima formira vladu.
Zeleni su dobili 8,1 odsto glasova, što je 2,6 odsto manje nego prošli put, a Ljevica 8,5 odsto, odnosno, 3,6 odsto manje nego na izborima 2009. godine.
Rezultati za sada pokazuju da su demohrišćani sa 42 odsto, zabilježili za 8,2 odsto bolji rezultat, nego na izborima 2009. godine.
Kancelarka Merkel mogla bi da Socijaldemokratskoj partiji ponudi vladu "velike koalicije", ocjenjuju analitičari u Njemačkoj, navodeći da su, matematički gledano, moguće, međutim, i druge političke opcije.
Medu opcijama se pominje i mogućnost "pretrčavanja" partije Zelenih na stranu njene Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Matematički, moguća je i vlada SPD-Zeleni-Ljevica, ali tu opciju je već unaprijed odbacio kancelarski kandidat SPD Per Štajnbrik.
Ukoliko i konačni rezultati potvrde procjene po zatvaranju birališta, Liberali (FDP) nisu prešli cenzus i prvi put u poslijeratnoj njemačkoj istoriji neće ući u Bundestag, što isključuje dosadašnju koaliciju FDP i CDU.
Evroskeptična "Alternativa za Njemačku", koja se zalaže za ukidanje evra i povratak njemačke marke takođe, prema preliminarnim rezultatima, nije uspjela da uđe u Bundestag, kao ni Piratska partija.
Glasanje je počelo jutros u osam sati, a oko 80.000 izbornih mjesta u 299 okruga zatvoreno je u 18 sati. Na biračka mjesta pozvano je blizu 62 miliona Nijemaca s pravom glasa, a u trci su učestvovale 34 partije i 4.451 izborni kandidat.
Prema prvim procjenama "Infratesta" izlaznost birača je iznosila 73 odsto, a glasanje je, kako navode mediji, proteklo mirno i u skladu sa izbornim standardima.
Merkelova je na svoje biračko mjesto izašla tek poslije podne, u pratnji supruga profesora Joahima Zauera, dok je kandidat za kancelara iz opozicione Socijaldemorkatske partije (SPD) Per Štajnbrik glasao, kako su primijetili, "samouvjereno i s osmehom".
Prema njemačkom Ustavu kancelar se bira u Bundestagu na prijedlog predsjednika države, bez diskusije, pri čemu nije naveden rok u kome predsjednik države, posle konsultacija s političkim strankama, mora da kaže svoju riječ.
Ustav, međutim, precizira da se konstitutivna sjednica Bundestaga mora održati najkasnije 30 dana po održavanju saveznih parlamentarnih izbora i da vreme službovanja kancelara i vlade počinje izdavanjem predsjedničkog ukaza izabranom kancelaru (i njegovim ministrima), a završava se uobičajeno - poslije četiri godine, izborom novog parlamenta.
Svjetske agencije prenose da Evropa pomno prati prve nacionalne izbore u Njemačkoj otkako je izbila dužnička kriza u evrozoni 2009. godine.
Neki se nadaju da će Merkel ublažiti stav prema državama evrozone koje grcaju u problemima, kao što je Grčka, ukoliko uđe u takozvanu veliku koaliciju sa socijaldemokratama, ali se ne očekuju značajni politički zaokreti pošto se Socijaldemokratska partija lijevog centra slaže sa pristupom Merkeleove
Njemački izborni sistem je slozena kombinacija većinskog i proporcionalnog sistema.
Svaki birač ima dva glasa - "prvim glasom" neposredno bira kandidata u svom izbornom okrugu u kojem mandat u Bundestagu dobija onaj ko ima prostu većinu glasova, nezavisno od toga u kojoj je stranci, a "drugim" odlučuje o poslanicima koji će preko pokrajinske stranačke liste ući u Bundestag.
Ti, "drugi glasovi" su odlučujuci, jer određuju koja stranka će dobiti najviše mjesta u parlamentu i time pravo da imenuje kancelara i sastavi vladu.
Građani su, od 4.451 kandidata, birali 598 poslanika Bundestaga.
Danas je prvi put glasalo i oko tri miliona 18-godišnjaka.
Na ovim izborima učestvovalo je i oko 65.000 birača koji žive u inostranstvu.
Prema statistici, na izbore je pozvano i oko 5,8 miliona Nijemaca migrantskog porijekla, što je dobrih devet odsto ukupnog broja birača.
Na vlasti u Njemačkoj je od 2009. godine takozvana crno-žuta koalicija koju čine CDU, CSU i FDP na čelu sa Merkelovom, dok su opoziciju u parlamentu činili SPD, Ljevica i Zeleni.
Konačni rezultati očekuju se poslije ponoći.
Francuski predsjednik Fransoa Oland i predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej čestitali je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel na pobjedi njene Hrišćankso-demokratske unije na današnjim parlamentarnim izborima u Njemačkoj. Fransoa Oland i Merkel su u kratkom telefonskom razgovoru lideri dvije zemlje "izrazili su spremnost da nastave blisku saradnju i odgovore izazovima evropskog projekta", navedeno je u saopštenju Jelisejske palate, prenijela je agencija AFP. Van Rompej je kancelarki čestitao na Twitteru napisavši: "Čestitam Angeli Merkel na izbornim rezultatima. Radujem se nastavku bliske saradnje.”
(MONMDO/Agencije, foto: Beta/AP)
