Vest o tome da ja papa Franja odobrio da se čuvena Majka Tereza proglasi sveticom, ponovo je u živu dela svetske javnosti stavila i neka "jeretička" istraživanja o "svetici".
Najava svetiteljstva oživela je priču zbog koje je originalno bio uznemiren ceo katolički svet kada je pre nekoliko godina u javnosti osvanulo istraživanje kanadskih akademika Sergea Larivea i Ženevjev Šenar. Ovi akademski naučnici su u svojoj studiji istakli da je svetački imidž Majke Tereze "puka konstrukcija Vatikana" i rezultat "odlično odrađene PR kampanje", podseća Index.hr.
Pre studije iz 2013. godine istraživanjem "pozerske" karijere Tereze, bavio se novinar i pisaca Kristofer Hičens, koji su zažeti u esej "Misoionarska poza: MAjka Tereza u teoriji i praksi" (The Missionary Position: Mother Teresa in Theory and Practice, 1995).
No ni Hičensovo istraživanje nije bilo "bez korena". Pobudilo ga je pisanje Indijca Arupa Čaterdžeja, koji je svojevremeno radio u domovima koje je otvarala Majka Tereza i u kojima je naišao na niz sumnjivih poteza članova njenog reda.
"Majka Tereza manje je zainteresovana pomaganje sirotinji nego za to da ih iskoristi kao neumorni izvor nesreće koju koristi kao gorivo za širenje svojih fundamentalističkih uverenja", zaključio je Hičens, koji se zbog iznesenih stavova našao na udaru kritičara koji su tvrdili da je ovo isključivo ideološki napad.
Ponavljao je kako se ne radi o "prijateljici sirotinje" već "prijateljici siromaštva", ali i prijateljici najgore vrste bogataša. Medije je okrivio za popustljivo i nekritično širenje propagande, a opisao ju je trima rečima: fanatik, fundamentalist i varalica.
Kanadski akademici dolaze do sličnih zaključaka, ali ih daju "politički korektnijim" jezikom.
"Kad smo pregledali dokumentaciju o fenomenu altruizma za seminar iz etike, nabasali smo na priču o životu i radu jedne od najslavnijih žena Katoličke crkve, Majke Tereze, čije je pravo ime Agnes Gončha. Opis je bio toliko ekstatičan da je pobudio našu znatiželju i naterao nas da dalje istražujemo", objasnio je profesor Larive.
Nakon pomnog istraživanja, u skladu s očekivanjima, činjenice su se ponovno pokazale jačima od mita. Vatikan u procesu beatifikacije u obzir nije uzeo gomilu kontroverznih biografskih pikanterija, a posebno se ističu: upitan način na koji je brinula za bolesne, kontroverzne političke veze, sumnjivo upravljanje ogromnim sumama novca i dogmatski stavovi prema abortusu, kontracepciji i razvodu.
U trenutku smrti, Majka Tereza je u više od 100 zemalja otvorila 517 misija u koje je primala sirotinju i bolesne, a lekari koji su ih posećivali opisivali bi ih kao "domove za umiruće".
Uveti su bili očajni, nitko nije držao do higijene, nije bilo dovoljno osoblja koje bi brinulo za bolesne i nemoćne, nedostajalo je hrane i nije bilo lekova protiv bolova.
Naravno, mnogi će reći da su to očekivani problemi u siromašnim zemljama i da je Tereza verovatno učinila sve kako bi pomogla nesretnim ljudima, ali problem u ovom slučaju nije bio nedostatak novca. Upravo suprotno, njezine fondacije prikupile su više od stotinu miliona dolara.
Problem je bio u njenom, najblaže rečeno, neobičnom stavu prema smrti i patnji.
"Postoji nešto predivno u načinu na koji sirotinja prihvaća svoju sudbinu, da pate poput Krista na krstu. Svet mnogo toga dobija njihovom patnjom", govorila je Majka Tereza.
No, jednom kad je njoj zatrebala medicinska pomoć, primila ju je u modernoj američkoj bolnici i zbog toga ju je Hičens, kao što možete pretpostaviti, javno nazivao licemerom.
