Ovo će vam zvučati čudno, ali činjenice tvrde sljedeće: svijet je 2018. godine bio bolji nego ikad.
Svjetska populacija širom meridijana je živjela duže i bolje nego ranije, a svi parametri koji mjere stanje čovječanstva, pokazuju značajan napredak.
Na svijetu vlada pesimizam. U tom pogledu ne razlikujemo se mnogo od većine ljudi u razvijenom dijelu svijeta, kojem ipak, pripadamo. Na prvi pogled, ni ovdje ni globalno, ništa ne valja, sve je napeto, neizvjesno, teško i sivo.
Međutim, matematika kaže da bi ljudski rod trebalo da bude zadovoljan stanjem na svojoj planeti prošle godine, piše Nikolas Kristof, kolumnista "Nujork tajmsa" u u svom tekstu pod naslovom "Zašto je 2018. godina bila najbolja u ljudskoj istoriji".
"Svakog dana, u prosjeku je oko 295.000 ljudi širom svijeta prvi put dobilo pristup električnoj energiji", piše Kristof pozivajući se na podatke Maka Rosera sa Oksfordskog univerziteta i njegove veb stranice "Our World in Data."
Podaci koje u nastavku iznosi fascinantni su: svakog dana 2018. godine 305.000 ljudi je prvi put dobilo čistu pitku vodu. I svakog dana dodatnih 620.000 ljudi je dobilo mogućnost da se prvi put priključi na internet.
Nikada do sada tako veliki dio čovečanstva nije bio pismen, uživao u blagodatima srednje klase, živio tako dug život, imao pristup planiranju porodice ili je bio uvjeren da će njihova deca preživjeti!
"Hajde da zastanemo sa našim strahovima i frustracijama i podijelimo nanosekundu da proslavimo ovakav napredak,'' poziva novinar.
Ključni podaci pokazuju da je smrtnost djece i novorođenčadi mnogo rjeđa. Danas, oko četiri odsto djece umire u dobi od pet godina. To je još uvijek zastrašujuće, ali u odnosu na 19 odsto 1960. godine i sedam procenata 2003. godine, napredak je vidljiv.
Tragična vijest (koja neće biti naslov i neće se pojaviti na televiziji) je da je 15.000 djece umrlo širom svijeta u posljednja 24 sata!
Ali, objašnjava Kristof, devedesetih godina, krajem prošlog vijeka, svakog dana je umiralo 30.000 dece.
Jedan od razloga za ovakav naslov teksta jeste uvid u to da bi novinarstvo trebalo da stvarno informiše ljude o svijetu, a ispostavlja se da je većina Amerikanaca (i građana drugih zemalja) "spektakularno pogrešno informisana."
Devet od deset Amerikanaca u anketama kaže da se globalno siromaštvo pogoršava ili da ostaje isto, a najvažniji trend u svijetu jeste veliko smanjenje siromaštva.
Do 1950-ih godina, većina ljudi je živjela u "ekstremnom siromaštvu", kategorija u koju se svrstavaju oni koji troše manje od dva dolara dnevno.
Početkom osamdesetih, 44 posto svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu. Danas, manje od 10 odsto.
Prema istim anketama Amerikanci procjenjuju da je samo 35 posto djece u svijetu vakcinisano, a zapravo, 86% svih jednogodišnjaka je vakcinisano protiv difterije, tetanusa i pertusisa.
"Čini se da svi doživljavaju svijet tragično", napisao je dr Hans Rosling u članku objavljenom 2018. godine, nakon njegove smrti. "Svaka grupa ljudi koju pitam misli da je svijet gori, nasilniji i beznadežniji - ukratko, dramatičniji - nego što zaista jeste."
''Pretpostavljam da se ova pogrešna percepcija djelimično odražava na to kako mi u novinarstvu pokrivamo vijesti. Mi pokrivamo ratove, masakre i glad, ali smo manje fokusirani na napredak. Istovremeno, najsiromašniji i stanovnici svijeta uživaju u poboljšanoj pismenosti i blagostanju", zaključuje Tajmsov kolumnista.
Sve do dana, svi se nadamo, kada nijedna majka više neće izgubiti nijedno dijete.
