Zasto je 2018. bila najbolja godina u istoriji.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Zašto je 2018. bila najbolja godina u istoriji?

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Ovo će vam zvučati čudno, ali činjenice tvrde sljedeće: svijet je 2018. godine bio bolji nego ikad.

Izvor: Tanjug/AP Photo/Manish Swarup

Svjetska populacija širom meridijana je živjela duže i bolje nego ranije, a svi parametri koji mjere stanje čovječanstva, pokazuju značajan napredak.

Na svijetu vlada pesimizam. U tom pogledu ne razlikujemo se mnogo od većine ljudi u razvijenom dijelu svijeta, kojem ipak, pripadamo. Na prvi pogled, ni ovdje ni globalno, ništa ne valja, sve je napeto, neizvjesno, teško i sivo.

Međutim, matematika kaže da bi ljudski rod trebalo da bude zadovoljan stanjem na svojoj planeti prošle godine, piše Nikolas Kristof, kolumnista "Nujork tajmsa" u u svom tekstu pod naslovom "Zašto je 2018. godina bila najbolja u ljudskoj istoriji".

"Svakog dana, u prosjeku je oko 295.000 ljudi širom svijeta prvi put dobilo pristup električnoj energiji", piše Kristof pozivajući se na podatke Maka Rosera sa Oksfordskog univerziteta i njegove veb stranice "Our World in Data."

Podaci koje u nastavku iznosi fascinantni su: svakog dana 2018. godine 305.000 ljudi je prvi put dobilo čistu pitku vodu. I svakog dana dodatnih 620.000 ljudi je dobilo mogućnost da se prvi put priključi na internet.

Nikada do sada tako veliki dio čovečanstva nije bio pismen, uživao u blagodatima srednje klase, živio tako dug život, imao pristup planiranju porodice ili je bio uvjeren da će njihova deca preživjeti!

"Hajde da zastanemo sa našim strahovima i frustracijama i podijelimo nanosekundu da proslavimo ovakav napredak,'' poziva novinar.

Ključni podaci pokazuju da je smrtnost djece i novorođenčadi mnogo rjeđa. Danas, oko četiri odsto djece umire u dobi od pet godina. To je još uvijek zastrašujuće, ali u odnosu na 19 odsto 1960. godine i sedam procenata 2003. godine, napredak je vidljiv.

Tragična vijest (koja neće biti naslov i neće se pojaviti na televiziji) je da je 15.000 djece umrlo širom svijeta u posljednja 24 sata!

Ali, objašnjava Kristof, devedesetih godina, krajem prošlog vijeka, svakog dana je umiralo 30.000 dece.

Jedan od razloga za ovakav naslov teksta jeste uvid u to da bi novinarstvo trebalo da stvarno informiše ljude o svijetu, a ispostavlja se da je većina Amerikanaca (i građana drugih zemalja) "spektakularno pogrešno informisana."

Devet od deset Amerikanaca u anketama kaže da se globalno siromaštvo pogoršava ili da ostaje isto, a najvažniji trend u svijetu jeste veliko smanjenje siromaštva.

Do 1950-ih godina, većina ljudi je živjela u "ekstremnom siromaštvu", kategorija u koju se svrstavaju oni koji troše manje od dva dolara dnevno.

Početkom osamdesetih, 44 posto svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu. Danas, manje od 10 odsto.

Prema istim anketama Amerikanci procjenjuju da je samo 35 posto djece u svijetu vakcinisano, a zapravo, 86% svih jednogodišnjaka je vakcinisano protiv difterije, tetanusa i pertusisa.

"Čini se da svi doživljavaju svijet tragično", napisao je dr Hans Rosling u članku objavljenom 2018. godine, nakon njegove smrti. "Svaka grupa ljudi koju pitam misli da je svijet gori, nasilniji i beznadežniji - ukratko, dramatičniji - nego što zaista jeste."

''Pretpostavljam da se ova pogrešna percepcija djelimično odražava na to kako mi u novinarstvu pokrivamo vijesti. Mi pokrivamo ratove, masakre i glad, ali smo manje fokusirani na napredak. Istovremeno, najsiromašniji i stanovnici svijeta uživaju u poboljšanoj pismenosti i blagostanju", zaključuje Tajmsov kolumnista.

Sve do dana, svi se nadamo, kada nijedna majka više neće izgubiti nijedno dijete.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader