Bivša pripadnica Frakcija Crvene brigade (RAF) Verena Beker (57), odgovaraće pred sudom za ubistvo državnog tužioca Njemačke.
Viši zemaljski sud u Štutgartu najavio je suđenje Bekerovoj zbog ubistva tužioca Zigfrida Bubaka i još dvije osobe u procesu koji će početi u septembru.
Njena uloga u događajima iz 1977. godine je, prema optužnici, bila od odlučujućeg značaja. Ona je te godine osuđena na doživotnu robiju, ali je 1989. godine pomilovana.
Proces protiv Bekerove biće ponovo pokrenut pošto su, zahvaljujući najmodernijoj tehnici, otkriveni tragovi njene pljuvačke na jednom dokumentu RAF-a o preuzimanju odgovornosti za atentat na Bubaka.
Kada je riječ o RAF-u i terorističkim akcijama te organizacije, mediji podsjećaju da je prije dvije godine, poslije 26 godina robije, pušten Kristijan Klar, sada sredovječni muškarac asketskog izgleda.
Klar, koji je važio za vodeću figuru takozvane "druge generacije" "rafovaca" 1985. godine je, zbog više ubistava, među kojima i ubistvo državnog tužioca Zigfrida Bubaka, osuđen na doživotnu robiju pred Višim zemaljskom sudom u Štutgartu.
Sud u Štutgartu je, kao odlučujuće za svoju odluku o puštanju na slobodu Klara, naveo da on ne predstavlja više opasnost za društvo, da se distancirao od "oružane borbe" i da je demontaža RAF-a 1998. godine bila izvedena uz njegovo "aktivno sadejstvo".
Te godine RAF je, sudeći prema dokumentaciji, i oficijelno prestao da postoji. U njemačku Saveznu kriminalističku službu je 10. aprila 1998. godine stigao dopis na osam strana, procijenjen kao autentičan, u kojem je RAF objavio svoje samoukidanje.
"Prije više decenija, 14. maja 1970. godine, nastao je u RAF u jednoj oslobodilačkoj akciji. Danas mi završavamo taj projekat. Gradska gerila u formi RAF je sada istorija...'', pisalo je, među ostalim, u tom dopisu.
Određenu ulogu u nekada moćnim "rafovcima", prema medijskim tvrdnjama, imale su i vlasti nekadašnje Titove Jugoslavije.
Naime, jedna od "rafovaca" koja "na duši" nosi optužbe za više ubistava - Brigite Monhaupt, koja je godinu dana prije Klara puštena na slobodu, 1978. godine je uhapšena u bivšoj Jugoslaviji. Za njeno izručenje Njemačkoj tadašnja jugoslovenska vlada je, kako navode mediji, zahtijevala razmjenu osam Hrvata u egzilu, što je Njemačka odbila.
Krajem iste godine su, Monhauptova i još par njenih "rafovaca", prema nezvaničnim medijskim saznanjima, dobili pravo da iz Jugoslavije otputuju u zemlju po izboru.
(Tanjug)