Sjedinjene Američke Države danas obilježavaju devetu godišnjicu terorističkih napada otetim avionima u kojima je poginulo više hiljada ljudi.
Predsjednik SAD Barak Obama položio je danas vijenac na spomenik kod Sekretarijata za odbranu, u blizini Vašingtona, posvećen žrtvama terorističkog napada otetim avionom 11. septembra 2001. godine.
Obama je u govoru na svečanosti u Pentagonu istakao da oni koji su tog dana napali SAD, nisu napali samo zgrade, nego samu ideju o Americi.
On je naglasio da najveća počast koju Amerikanci mogu da odaju onima koji su poginuli, jeste da žive kao Amerikanci.
Obama je istakao da SAD nisu u ratu s islamom, dodavši da "nije vjera ta koja nas je napala".
"Nas je napala žalosna banda ljudi koji su izokrenuli vjeru", rekao je američki predsjednik.
Ekstremisti koji su naredili i sproveli napade na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu "vjerovatno sada žele da nas podjele, ali to nećemo dozvoliti, nećemo podleći njihovoj mržnji i predrasudama", rekao je Obama.
U zgradi Pentagona su 11. septembra 2001. godine poginule 184 osobe, kada se oteti putnički avion srušio na zgradu.
Obama je rekao da će Amerika, kao što osuđuje netoleranciju i ekstremizam u inostranstvu, braniti prava svakog Amerikanca, uključujući i pravo da ispovijeda vjeru koji želi.
Ceremoniji ispred Pentagona prisustovali su ministar odbrane Robert Gejts, šef Združenog štaba američke vojske, admiral Majk Malen, kao i članovi porodica poginulih na tom mjestu prije devet godina.
"Odajemo im poštu našim prisustvom. Najviše, odajemo im poštu našim životima, onim što smo uradili od tog dana - žrtvama koje smo podnijeli, smijehom koji smo dijelili, nadom za koju smo se usuduli da vratimo u naša srca", rekao je Malen na ceremoniji.
Poslije napada septembra 2001. godine SAD su protiv Al Kaide i terorizma pokrenule rat tokom kojeg su izvedene inavazije u Avganistanu i Iraku.
Krajem avgusta SAD su povukle borbene trupe iz Iraka, dok vojne operacije u Avganistanu još traju.
"Danas takođe razmišljamo šta su ti napadi značili za cijelu generaciju mladih Amerikanaca koji su se odazvali pozivu da služe", rekao je ministar odbrane SAD Robert Gejts.
Prva dama Sjedinjenih Država Mišel Obama, zajedno sa bivšom prvom damom Lorom Buš, prisustvovala je komemoraciji u Šenksvilu u Pensilvaniji.
Na tom mjestu se 11. septembra 2001, srušio putnički avion na letu 93, u kojem su putnici, kako se pretpostavlja, pokušali da savladaju otmičare poslije čega je letjelica pala.
To mjesto je danas nacionalni spomenik i Mišel Obama je u svom govoru izrazila nadu da će ono postati mjesto nadahnuća, razmišljanja i sjećanja za buduće naraštaje.
Nešto ranije, potpredsjednik Džozef Bajden, ugledne ličnosti i običan svijet, okupili su se u Njujorku na komemoraciji na takozvanoj "nultoj tački", sa koje su se uzdizale kule Svjetskog trgovinskog centra.
U 8h i 46 min. održan je minut ćutanja u vrijeme kada je prvi avion koji su oteli teroristi naletio na Sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra.
Sedamnaest minuta kasnije, obilježen je minutom ćutanja i trenutak kada je drugi oteti avion naletio na Južnu kulu.
Još dva minuta ćutanja označila su trenutke rušenja jedne i druge kule.
Širom Njujorka oglasila su se i zvona u znak sjećanja na poginule, a tokom tužne svečanosti, rođaci poginulih su glasno pročitali imena 2752 osobe poginule u napadima.
Mnogi od prisutnih su nosili plakate sa slikama i imenima žrtava.
Čitav prostor oko "nulte tačke" trenutno je i dalje veliko gradilište.
Pješački trg na tom mjestu postaće spomenik svim žrtvama i biće otvoren iduće godine, kada se obilježava 10. godišnjica napada.
Sveštenik sa Floride Teri Džons ranije je najavio da će zapaliti Kuran, ali je kasnije odustao od tog plana.
"Neću to učiniti nikada", rekao je Džons televizijskoj mreži En-Bi-Si nakon globalnih osuda i apela Obame i drugih američkih zvaničnika da bi takav čini mogao izazvati žestoke osvete prema američkim vojnicima.
Ipak, tenzije su i dalje velike u vezi sa gradnjom džamije i islamskog kulturnog centra u Njujorku, nedaleko od mjesta napada 11. septembra.
Ovaj islamski centar, za koji predlagači kažu da će uključivati sobe za molitvu i za muslimane, Jevreje i hrišćane prvobitno je predložio njujorški imam Fejzal Abdul Rauf kao pokušaj pomirenja nakon napada 11. septembra.
Protivnici optužuju imama da želi time da ukaže čast radikalnim islamskim ekstremistima odgovornim za napade.
(agencije/MONDO)