Naucnici sokirani desavanjima na Arktiku Ovo je recept za katastrofu

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Virusi vladaju

Naučnici šokirani dešavanjima na Arktiku: Ovo je recept za katastrofu

Autor Ksenija Jelesijević
Autor Ksenija Jelesijević

Naučnici strahuju da bi svijet mogao da se suoči sa novom opasnošću - istovremenim pregrijavanjem planete i visokozaraznim bolestima.

Izvor: Guliver/GettyImages/iStock/GettyImagesPlus/avstraliavasin

Nučnici upozoravaju na uznemirujuće pojave na Arktiku. U protekle dvije nedelje u Sibiru su zabilježene rekordno visoke temperature od 38 stepeni Celzijusa što je rezultiralo velikim požarima koji su ispustili ogromne količine ugljen dioksida u atmosferu, napravivši tako začarani krug "klimatskog sloma".

I dok naučnici koji se bave klimatskim promjenama razmatraju da li ovakve krajnosti predstavljaju početak zastrašujuće nove epohe znatnog povećanja temperatura na Arktiku, planeta je u kandžama pandemije korona virusa koja ne jenjava.

Možda će vas zanimati

Stručnjaci strahuju da bi svijet u ovome trenutku mogao da se suoči sa novom opasnošću, istovremenim pregrijavanjem planete i visokozaraznim bolestima.

Naučnici kažu da bi ubrzano zagrijavanje krajnjeg sjevera Zemlje moglo da "oslobodi" brojne viruse stare više desetina pa čak i stotina hiljada godina koji, zakopani duboko u sibirskom vječnom ledu već dugo miruju u smrznutom stanju, prenosi Jutarnji list.

Zbog ubrzanog zagrijavanja, a Arktik se zagrijava barem dvostruko brže od ostatka svijeta, permafrost se tamo otapa prvi put od posljednjeg ledenog doba, pri čemu postoji opasnost od oslobađanja patogena s kojima se savremeni čovjek dosada nije nikad susreo.

"Pretpostavka da bakterije mogu dugo da prežive definitivno je prihvaćena u naučnim krugovima. Preostaje samo pitanje - koliko dugo? Milion godina? 500.000 godina? 50.000 godina?, kaže Žan Mišel Klaveri, virolog sa Univerziteta Eks Marsej.

On je rekao da postoje izuzetno kvalitetna istraživanja koja upućuju na to da se bakterije iz dubokog permafrosta mogu oživjeti.I dr Šantal Abergel kažeda je moguće oživjeti viruse iz starih uzoraka permafrosta.

"To nam je to uspjelo s onima starim 30.000 godina", rekla je ona i dodala da su do sada istraživači uspjeli da reaktiviraju drevne DNK viruse, ali ne i mnogo krhkije RNK viruse. RNK virusi odnose se na bolesti poput španskog gripa i novog korona virusa, dok DNK virusi uključuju danas praktično iskorijenjene velike boginje, podsjeća Indipendent.

Kada se jednom nađe u stanici domaćina, virus otpušta svoju DNK ili RNK, koja sadrži informaciju potrebnu da se stvore nove virusne čestice te preuzima nadzor nad nekim aspektima staničnog metabolizma.

Drugu prijetnju za čovječanstvo predstavljaju bakterije. Epidemija antraksa u Zapadnom Sibiru 2016. pokosila je krda jelena, a kada su se u junu lešine otopile, antraksom su se zarazile 23 osobe, a jedna je i umrla.

Klaveri upozorava da opasnost ne predstavlja samo odmrzavanje permafrosta, već i pojačana ljudska i životinjska aktivnost u područjima koja su već dugo rijetko naseljena.

"Ovo je recept za katastrofu, jer ovdje imate ljude i 'svježi' virus. A kad se virusi iz permafrosta oslobode u prirodi, šta se događa? Padaju u rijeke. Izloženi su kiseoniku, što je loše. Izloženi su svjetlosti, a i to je loše. Naravno, ako ubrzo ne pronađu domaćina neće dugo živjeti", rekao je on.

"No, ako virus dođe u kontakt s odgovarajućim domaćinom, ponovno će se aktivirati. Dakle, ako se čovjek zatekne među zamrznutim virusima koji mogu biti pandemijski, on bi se mogao zaraziti, replicirati virus i pokrenuti novu pandemiju", zaključio je Klaveri.

Južni pol se proteklih 30 godina zagrijavao tri puta brže od svjetskog prosjeka

Na Južnom polu, koji se smatra najhladnijom tačkom na Zemlji sa prosječnom temperaturom od -49 stepeni Celzijusa,temperature rastu tri puta brže od globalnog prosjeka.

Naučnici kažu da su glavni uzrok skoku temperatura prirodni procesi, ali su tome znatno doprinijele i klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem.

Ranija istraživanja su ukazivala na to da je antarktički plato jedno od rijetkih mesta na planeti koji se hladio dok se ostatak svijeta zagrijavao uslijed klimatskih promjena, no to više nije tako.

Godina 2018. bila je najtoplija dosad zabilježena na ovom kontinentu, a u posljednjih 30 godina Južni pol se zagrijavao za 0,6 stepeni Celzijusa po deceniji.

Rezultati su prikupljani na 20 meteoroloških stanica smještenih po Antarktici, a ukazuju na to da je stopa zagrijavanja Južnog pola bila sedam puta veća od ukupnog prosjeka za čitav kontinent.

"Čini se da je Južni pol bio izolovan od svega što se događalo u ostatku svijeta", kaže Kajl Klem, naučnik sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu koji proučava zagrijavanje ledenog kontinenta.

Klem kaže da je glavni razlog zagrijavanja neuobičajeno visoka temperatura okeana u tropskom dijelu zapadnog Pacifika koja je povezana sa prirodnom pojavom poznatom kao "međudekadna pacifička oscilacija”.

No dodaje da su i klimatske promjene bez sumnje odigrale ulogu u znatnom povećanju temperature na Južnom polu, ali da one ipak nisu dominantan uzrok.

Istovremeno je posljednjih godina na zapadu Antarktika uočeno ubrzano otapanje leda na mjestima na kojima kontinentalni glečeri dolaze u dodir s toplim okeanskim strujama.

Takvo otapanje može izazvati nestabilnost ledenih ploča na Antarktiku i posljedično ubrzan porast nivoa mora.

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader