Vršnjačko nasilje ponovo je tema o kojoj ovih dana bruji javnost, ali ono što je poražavajuće je da djeca nijemo posmatraju nasilje nad vršnjacima.
Slučaj brutalnog premlaćivanja 15-godišnjaka u dogovorenoj masovnoj tuči ispred banjalučke Osnovne škole Ivo Andrić, a koju je posmatrala nekolicina ostalih učenika bez ikakve reakcije, pokazuje da je u cijelom našem društvu nasilje nešto što se toleriše, opravdava pa čak i podstiče, smatraju psiholozi.
Aleksandra Štrbac, psiholog i direktor centra “Zdravo da ste” ističe da je nasilje sveprisutno u medijima, komunikaciji i opšteprihvaćeno kao način rješavanja problema i sukoba u našem društvu.
“Poseban alarm koji treba da nas najviše zabrine je odsustvo reakcije posmatrača. Velika tolerancija na nasilje među djecom, o kojoj se ovdje i radi, siguran je znak da se ta djeca ili plaše ili to nasilje opravdavaju. U oba slučaja, kada gledate u tu grupu djece koja ne čini ništa da odreaguje u slučajevima nasilja vi zapravo gledate u buduće žrtve i buduće nasilnike”, kaže Štrbac.
Dodaje da upravo na sve veću prisutnost vršnjačkog nasilja veliki uticaj ima tehnologija, jer su djeca prisutna na društvenim mrežama koje su im lako dostupne, ali i nespremna da se odupru lošim uticajima i rizicima koje nose.
“Uticaj tehnologije na socijalizaciju i uopšte na razvoj djece je danas nešto čemu svjedočimo kao u svojevrsnom eksperimentu jer nikada ranije tehnološki alati, a posebno oni koji se odnose na komunikaciju, nisu bili tako masovno dostupni i specifični u svom uticaju. Ovo se odnosi na sve nas a ne samo na djecu, jedino što kod djece možemo da vidimo te uticaje jasnije jer su djeca, u zavisnosti od uzrasta i razvojnog stadija naravno, nespremna da se odupru lošim uticajima i rizicima koje ti tehnološki alati nose sa sobom”, tvrdi naša sagovornica i dodaje da u kontekstu vršnjačkog nasilja trebamo znati da su u tinejdžerskom uzrastu vršnjačke grupe najjači agens socijalizacije djece, jači i od uticaja porodice i škole.
Tehnološki alati koji su vezani primarno za komunikaciju između vršnjaka ovu situaciju usložnjavaju, objašnjava dalje Štrbac, posebno kada se radi o djeci koja nisu dovoljno edukovana o tome kako da se nose sa tim.
“Online komunikacija sa svojim specifičnostima otvara prostor u kojem lako dolazi do pojave nasilja zbog toga što je to prostor otvoren za šumove u komunikaciji, nerazumijevanje, intenzivno i brzo emotivno reagovanje, smanjenu odgovornost i anonimnost, umanjenje osjećaja empatije. Sve ovo u vršnjačkim grupama veoma lako postaje "okidač" za nasilno ponašanje prema odabranoj žrtvi”, naglasila je.
Štrbac ističe i da dosadašnje prakse sankcionisanja smanjenjem vladanja ili prebacivanjem u drugu školu, u psihološkom smislu i u smislu usvajanja nenasilnih oblika ponašanja ne daju zadovoljavajuće rezultate, te da se svakom djetetu treba prići individualno.
“Čak šta više, te mjere mogu dodatno etiketirati dijete koje se ponaša nasilno do te mjere da to obilježi cijeli dalji razvoj ličnosti djeteta, i da se ono i samo identifikuje sa situacijom u kojoj je ono "nasilnik". Ovo je stvarna opasnost pa je tako najbolje svakom djetetu prići individualno, zainteresovati se za razloge zbog kojih je tako reagovalo, jer oni uvijek postoje, i raditi sa djetetom da prevaziđe te situacije i usvoji nove oblike ponašanja”, kaže Štrbac I dodaje da je na isti način potrebno raditi i sa djecom koja su žrtve.
“Ključ je u individualnom i dugoročnom pristupu podršci djeci”, smatra naša sagovornica.
Iako svi znamo da se vaspitanje nosi “iz kuće”, uticaj škole je jako važan i ne smijemo zaboraviti da je škola vaspitno – obrazovna ustanova.
“Edukacija djece o nasilju i njegovim posljedicama kao i promovisanje i njegovanje tolerantnog i drugarskog odnosa između djece, mora da bude dio i obrazovnog i vaspitnog programa rada sa djecom. Ipak, moramo imati na umu da ovaj uticaj nije jedini i da je samo jedan od važnih elemenata u borbi protiv nasilja među djecom”, ističe Štrbac i dodaje da je jako važno objasniti djeci šta sve ne moraju da trpe i od čega ih zakon štiti, kako da se zaštite i kome da se obrate.
Naglasila je da je činjenica da je nasilje problem koji i u mnogo razvijenijim društvima postoji i postojaće, ali se mi od njih razlikujemo po tome koliko štitimo djecu i po tome koliko su nam efikasni mehanizmi i usluge koje nam stoje na raspolaganju da djecu zaštitimo od posljedica nasilja.
“Edukacija djece je dio toga, edukacija odraslih koji rade sa djecom takođe je izuzetno važna, kao i saradnja između institucija koje u slučajevima nasilja imaju zaštitini karakter. Stručne saradnike u školama je potrebno osloboditi administrativnih poslova i drugih poslova koje često obavljaju u školskom timu kako bi mogli da se bave djecom i njihovim potrebama. Ovo vrlo često nije slučaj, a posebno u školama koje imaju veliki broj djece, njihov rad je jako težak jer je i broj saradnika u stručnim službama normiran zakonom a ne stvarnim potrebama škole i djece”, rekla je Štrbac za naš portal.
Dodala je da u ovom konkretnom slučaju smatra da je škola učinila sve što se od nje očekuje i što je propisano u ovakvim slučajevima.
Svako drugo dijete izloženo nasilju
“Ne možete reagovati ako ne znate da se nešto dešava. Škola jeste odgovorna i u situacijama kada nastavnici ili stručna služba primjete da su određena djeca u riziku od toga da izazovu ovakve situacije ili da su potencijalne žrtve, a ne učini ništa da prevenira eskalaciju sukoba među djecom. Ovakve stvari je uz samo malo pažnje moguće primjetiti i djelovati preventivno, u saradnji i sa roditeljima i sa stručnjacima”, zaključila je Štrbac.
Iz Osnovne škole "Ivo Andrić" ranije su rekli kako su šokirani događajem koji se desio ispred njihove škole. Direktorica škole Željka Opačić istakla je da su preduzete sve mjere u skladu sa zakonom i o svemu upoznala nadležne institucije, a svi roditelji su dali izjave policiji.
Iako u školskim ustanovama postoji očigledna potreba za "školskim policajcem", taj projekat se više ne provodi. Iz Policijske uprave Banjaluka za MONDO su rekli da policijski službenici tokom redovnog obavljanja zadataka obilaze i škole s ciljem približavanja policijskih službenika lokalnoj zajednici.
"Isto tako, policijski službenici vrše edukacije, kako u osnovnim školama o vršnjačkom nasilju, tako i u srednjim školama o alkoholu, drogama...", rekla je portparol PU Banjaluka Marija Markanović.
Marakanovićeva je istakla da će u konkretnom slučaju nasilja u O.Š. "Ivo Andrić" posljedice snositi odgovorni maloljetnici kao i njihovi roditelji.
Vršnjačko nasilje najčešće u 'nižim' razredima
Pratite MONDO na Facebooku, Twiteru ili Instagramu!