Sve mlađa djeca u sukobu sa zakonom

Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac rekla je Srni da ovakvom ponašanju često prethodi ili ga prati zanemarivanje djeteta unutar porodice i prekidanje redovnog školovanja.

"Krivična djela najčešće su izvršena zajedno sa drugim maloljetnicima ili mlađim punoljetnim licima, a djeca izvršioci dolaze iz svih socijalnih statusa", rekla je Grahovac.

Prema podacima MUP-a RS, kaže ona, maloljenici najčešće čine krivična djela protiv imovine, što potvrđuju prošlogodišnji podaci kada je počinjena polovina takvih djela.

"Od 1.361 prijavljenih maloljetnika u prošloj godini, polovina ili 618 prijava odnosi se na krivično djelo protiv imovine kao što su krađe i teške krađe", navela je Nada Grahovac i dodala da je podneseno 14 prijava za razbojništvo i šest prijava za prikrivanje.

Ona je navela da se 37 prijava odnosi na krivično djelo protiv života i tijela i da su prilikom izvršenja najčešće nanesene tjelesne povrede i teške tjelesne povrede.

Grahovac je dodala da je Komitet za prava djeteta, razmatrajući izvještaj o stanju prava djeteta, preporučio BiH da u potpunosti usaglasi sistem maloljetničkog pravosuđa sa Konvencijom o pravima djeteta i sa ostalim standardima UN iz oblasti maloljetničkog pravosuđa.

"U Republici Srpskoj u ovom dijelu napravljeni su značajni pomaci u posljednjih nekoliko godina - od donošenja odgovarajućih zakona do uspostavljanja odgovarajučih ustanova na koje zakon obavezuje", napominje Grahovac.

Ona je podsjetila da Konvencija o pravima djece UN zahtijeva da maloljetnik u postupku pred sudom ima pravo da aktivno učestvuje u postupku, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu uz uvažavanje njegovog najboljeg interesa.

"Svaka reakcija društva prema djeci, koja su u sukobu sa zakonom, mora biti u srazmjeri sa okolnostima koje se tiču maloljetnika i sa okolnostima izvršenog djela u svakom konkretnom slučaju, pri čemu se, osim težine prestupa, u obzir mora uzeti i ličnost i lične karakteristike maloljetnika", istakla je Nada Grahovac.

Prema njenim riječima, međunarodni standardi pozivaju da se, kada je to moguće, u svim slučajevima u kojima su djeca u sukobu sa zakonom adekvatna alternativna rješenja traže izvan okvira formalne krivične procedure. Postupak koji se primjenjuje prema maloljetniku, kaže ombudsman za djecu RS, mora osigurati bezbjednost djeteta i uzeti u obzir njegov uzrast i spremnost za rehabilitaciju.

"Naglasak je uvijek na primjeni vaspitnih mjera. Krivični postupak koji se vodi prema maloljetniku isključuje javnost s ciljem zaštite privatnosti djeteta", rekla je Grahovac i naglasila da problem maloljetničke delinkvencije zahtijeva dugoročne, planske, organizovane aktivnosti roditelja i porodice, vršnjaka, škola, centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, sudova.

Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku RS, dodala je Grahovac, veliki je iskorak u odnosu na predhodna rješenja, prije svega zato što je u prvi plan stavio alternativne mjere koje bi, adekvatnom primjenom, trebalo da doprinesu vaspitanju, prevaspitanju i pravilnom razvoju djeteta i njegove lične odgovornosti.

"Zakon u prvi plan stavlja vaspitne preporuke čiji je cilj preusmjeravanje maloljetnog počinioca krivičnog djela od redovnog krivičnog postupka da bi se izbjegli negativni efekti na ličnost maloljetnika i njegov razvoj, da on sagleda posljedice svoga djela i preuzme odgovornost za ono što je učinio", pojasnila je Grahovac.

Ona je ocijenila da je potrebno ubrzati postupke koji će omogućiti njegovu primjenu, prije svega u dijelu izricanja vaspitnih preporuka, s obzirom da je Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku počeo da se primjenjuje 1. januara 2011. godine

(Srna)