Mjerenje kvaliteta vaduha u Banjaluci nije u funkciji više mjeseci, a trenutno niko sa preciznošću ne može da kaže kada će građani opet imati uvid u mjesečne i dnevne statistike.
Gradska uprava na svom sajtu u rubrici "Životna sredina" posljednje mjesečne podatke o mjerenju objavila je za jun. Kada je riječ o dnevnim statistikama (koje se objavljuju tokom grijne sezone) zadnji podaci su za mjesec april tekuće godine.
Iako je od početka grijne sezone prošlo više od mjesec dana, iz Gradske uprave nismo dobili odgovore na postavljena pitanja da li se u Banjaluci mjeri aerozagađenje i kakav je kvalitet vazduha na mjernim stanicama.
Mjerenje aerozagađenja u gradu na Vrbasu do sada je obavljao Institut za građevinarstvo (IG) na tri lokacije, i to u naseljima: Centar, Borik i Paprikovac. Iz ove institucije su nam potvrdili da očekuju potpisivanje ugovora sa Gradskom upravom i da zbog toga nema mjerenja aerozagađenja u Banjaluci.
"Potpisali smo okvirni, ali se očekuje da realizujemo direktni ugovor. Bio je tender i izabrani smo, ali još procedura nije završena do kraja," rekao nam je Siniša Cukut, stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Institutu za građevinarstvo.
Monitoring vazduha u najvećem gradu Srpske "mjeri" i Republički hidrometeorološki zavod u naselju Lazarevo, ali ova mjerna stanica već duže vrijeme nije u funkciji. Od predviđenih pet parametara, zbog kvara na opremi, mjerenja su se vršila za samo tri i to za azotove okside, ugljen monoksid i ozon.
Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ RS ističe da su u toku procedure oko javnih nabavki i da će mjerna stanica u ovom banjalučkom naselju nakon servisiranja biti u funkciji za otprilike mjesec dana i da će ubuduće u realnom vremenu mjeriti sve parametre u skladu sa zakonom: sumpor dioksid, ugljen monoksid, azotne okside, ozon i PM10 čestice.
"Uređaj je do sada bio smješten kod meteorološke stanice, a sada će biti preseljen u krug dječijeg vrtića 'Kolibri'", pojasnila je Radićeva.
Kada je riječ o ostalim gradovima i mjerenju aerozagađenja Republički hidrometeorološki zavod svoje stanice ima u Gacku, Ugljeviku, Prijedoru i Brodu. U zavisnosti od lokacije instrumenti RHMZ RS bilježili su prekoračenja dnevnih vrijednosti PM10 čestica.
"To se posebno dešava u danima kada ima magle i za vrijeme grijne sezone. Česta odstupanja budu u Prijedoru gdje problem predstavljaju individualna ložišta na ugalj. Ekonomska situacija je takva da građani lože ono što je najjeftinije, a zakon im to dozvoljava", istakla je načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ RS.
Govoreći o aerozagađenju i kvalitetu vazduha Dušica Pešević, šef katedre zaštite životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, izjavila je za Mondo da su u Banjaluci i većim gradovima u kotlinama najdominantniji zagađivači čvrste čestice, posebno u zimskom periodu kada je prisutan tzv. zimski smog.
Zimski smog nastaje kada su aeropolutanti (sve zagađujuće materije u vazduhu) zarobljeni ispod mase hladnog vazduha nad gradom, čime se njihova količina uvećava, naročito sumpor-dioksida, azotnih oksida i čađi.
Anes Podrić iz Udruženja "Eko-akcija" za naš portal tvrdi da svi gradovi u BiH imaju problem sa zagađenjem, posebno u zimskom periodu i da je, kako tvrdi, gotovo nemoguće izdvojiti neku sredinu koja je najviše zagađena.
"Mnogo je izvora koji zagađuju vazduh, a tačne rezultate po gradovima imaćemo nakon studije koju je trebala da uradi Švedska agencija za zaštitu životne sredine. Izveštaj će obuhvatiti po tri grada u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Ove zime defintivno bi trebalo da krene prikupljanje podataka nakon čega će studija dati tačnu dijagnozu iz kakvih izvora zagađenja dolaze", pojasnio je Podić.
Prema njegovim riječima, procjena prerano umrlih u BiH od posljedica bolesti koje je uzrokovao zagađeni vazduh kreće se od 3.300 osoba, koliko je navedeno u studiji Svjetske banke, pa do 5.400, koliko je procijenjeno u studiji Evropske agencije za zaštitu okoline.
On je ranije rekao da je skoro svaka sedma smrt u BiH uzrokovana zagađenim vazduhom, a da su procjene urađene na osnovu oskudnih podataka o kvalitetu vazduha za 2016. godinu, koje su objedinili entitetski hidrometeorološki zavodi.
"U podacima Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu navodi se da je u BiH umrlo 37.070 ljudi, što znači da je svaka sedma osoba umrla od posledica zagađenja vazduha", pojasnio je Podić.
Naš sagovornik tvrdi da bi građani u svakom momentu trebalo da znaju kakav vazduh udišu što, kako ističe, nije slučaj u mnogim sredinama.
"Iako mnoge institucije imaju odgovarajuće uređaje za mjerenja, ne znaju se statistike u realnom vremenu kako bi građani svoje ponašanje prilagodili iznosu zagađenja. U zadnje vrijeme pojedini aktivisti i građani samoinicijativno određenim uređajima mjere zagađenje vazduha. Takvi uređaji mogu pokazati postojanje problema, ali nažalost oni ne mogu tačno pokazati koji je iznos zagađenja. Zato su potrebne referentne stanice čiji je mjerni metod ekvivalentan referentim metodama stanica koje su u vlasništvu države", tvrdi on.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke jednu od mjera smanjenja aerozagađenja vidi u smanjenju koncentracije saobraćaja u centralnim gradskim područjima tako što bi se uveli "park drive" sistemi.
"To podrazumjeva da svi koji dolaze na posao iz udaljenih mjesta svoja vozila ostavljaju na određenoj površini izvan centra grada, npr. površina kod Prijedorske petelje u Banjaluci, a da se za prevoz koriste besplatne autobuske linije kao i bicikli za iznajmljivanje koji su povezani biciklističkom stazom. Veliki broj ljudi na taj način bi promijenio svoje navike. Ovo se trebalo i moglo uraditi još mnogo ranije", rekao nam je Dakić.
