Eko taksa na registraciju vozila u RS

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Saobraćaj i zagađenje vazduha: Vozači u RS platili 3,5 miliona KM eko-taksi

Autori mondo.ba Autori Dušan Volaš
Autori mondo.ba Autori Dušan Volaš

Vozači u Republici Srpskoj su tokom 2019. godine uz registraciju vozila po prvi put plaćali i naknadu za zagađenje životne sredine. Raspitali smo se koliko je inkasirano novca od ovog nameta i kako se dalje raspolagalo tim sredstvima.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske od naknada za zagađenje životne sredine prikupio je 3,5 miliona KM. Iz ovih sredstava finansirali su se projekti energetske efikasnosti čiji je konačni cilj smanjenje emisija štetnih materija u vazduhu, pojasnili su u Fondu.

Uvođenje ove takse propisano je još prije tri godine izmenama Zakona o zaštiti vazduha, a Vlada Republike Srpske je krajem decembra 2018. godine propisala i kolike će biti jedinične naknade po vrstama vozila na osnovu kojih će se obračunavati navedena naknada.

Možda će vas zanimati

Koliko vlasnici vozila trebaju da plate prilikom registracije zavisi od vrste motora i goriva, kubikaže i euro standarda vozila. Vlasnici novijih automobila po tome bi trebalo da plate nešto manje naknade od onih koji imaju starije četvorotočkaše.  

Tako u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, građani  u prosjeku plaćaju od 5 do 50 KM eko-naknade. Na primjer, vlasnici benzinca opel astre (1400 cm3, Euro 6) iz 2018. godine ekološku taksu trebaju platiti 5 KM što je i najeftinija naknada, dok oni koju imaju dizelaša VW Caddy (1900 cm3, Euro 2) iz 1996. godine taksu plaćaju 25,50 KM.

Iz Fonda su za Mondo pojasnili da se novcem koji je prikuplje na ovaj način sufinansiraju tri projekta čiji je cilj povećanje energetske efikasnosti javnih objekata.

"Projekat 'Zeleni ekonomski razvoj' koji se finansira iz sredstava Švedske razvojne agencije i Fonda za zaštitu životne sredine, a implementiraju ga UNDP i Fond. Od 2016.  do 2019. godine kroz ovaj projekat u RS je uloženo 10.373.794 KM, od čega je učešće Fonda bilo 1.699.500 KM, dok je učešće Švedske razvojne agencije 8.674.294,00 KM", pojasnili su.

Drugi projekat je "Povećanje energetske efikasnosti u javnim zgradama" koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke i dijelom iz Fonda, a implementira ga Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

"Kroz ovaj projakat urađene su mjere energetske efikasnosti na 33 objekata a ukupna vrijednost projekta bila je 12,8 miliona američkih dolara", istakli su iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.

Posljednji projekat je ”Povećanje energetske efikasnosti u javnim zgradama sa niskom stopom emisije ugljika, koji se finansira iz sredstava Zelenog klimatskog Fonda, Vlade RS, Fonda za zaštitu životne sredine i EE RS, lokalnih zajednica i ostalih donatora a implementiraju ga UNDP i Fond.

"U toku 2019. godine započeta je realizacija ovog projekta i planirano je da traje 6 godina te da se kroz njega urade mjere energetske obnove na ukupno 150 javnih objekata u RS. Ukupna vrijednost projekta je 122.564.000.00 američkih dolara, od čega je obaveza Fonda da sufinansira ovaj projekat sa 14,5 mil. američkih dolara. Bespovratna sredstva Zelenog klimatskog fonda u okviru ovog projekta iznose 17,3 mil. američkih dolara za BiH", kažu u Fondu.

Iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS tvrde da su u okviru navedenih projekata, između ostalog, do sada provedene mjere energetske obnove na ukupno 75 javnih objekata.


"U najvećoj mjeri se radilo o objektima iz oblasti obrazovnog i zdravstvenog sektora (škole, vrtići i zdravstvene ustanove), čime je značajno povećan komfor korisnicima ovih objekata a u budžetima na različitim nivoima su ostvarene značajne uštede na pozicijama troškova za grijanje i održavanje ovih objekata kao i uštede na energentima."

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader