Polaganjem vijenaca na Spomenik žrtvama fašističkog terora i centralnom manifestacijom u Radničkom domu u Drvaru, obilježeno je 80 godina od ustanka naroda u BiH.
Počast žrtvama fašizma odale su brojne delegacija iz zemlje i regiona.
Načelnik opštine Drvar Dušica Runić istakla je da se Drvarčani sa ponosom prisjećaju 27. jula 1941. godine i herojskog čina ovog malog grada.
Ona je u izjavi Srni podsjetila da je 19 narodnih heroja iz Drvara, koji je ponio naziv grada narodnog heroja.
Predsjednik Udruženja antifašista BiH Sead Đulić pozvao je sve antifašiste da se uključe i da zajedno krenu u obnovu porušenog spomenika žrtvama fašističkog terora u Drvaru.
"Treba da živimo za budućnost, da damo sebi zadatak da zajedničkim akcijama obnovimo spomenik u Drvaru", poručio je Đulić.
On je istakao da je u Drvaru 1941. godine pukla prva ustanička puška protiv fašizma.
"Nikada nećemo zaboraviti i ne smijemo zaboraviti herojski čin Drvara", poručio je Đulić.
Vijence su položile delegacije antifašista iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, kao i predstavnici lokalne i kantonalne vlasti, te političkih stranaka, a potom su i šetnjom Titovom ulicom pokazali da njeguju tradiciju Narodno-oslobodilačke borbe.
U okolini Drvara je 27. jula 1941. godine počela oružana borba protiv fašističkih okupatora i državnih izdajnika, čime je i počeo ustanak na teritoriji današnje BiH.
Prvog dana ustanka u Drvaru život je dalo 14 ustanika. Ustanak se iz Drvara proširio na susjedne teritorije.
Tokom Drugog svjetskog rata Drvar je bio slobodan 1.000 dana više od bilo kojeg drugog grada u okupiranoj Evropi.
Drvar je tokom rata tri puta bio sjedište oslobođene teritorije. Posljednji put od januara do 25. maja 1944. godine, kada su tu boravili maršal Josip Broz Tito, Vrhovni štab, Nacionalni komitet oslobođenja, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije i redakcija Tanjuga.
U to vrijeme, Nijemci su isplanirali vazdušni desant na Drvar, akciju pod kodnim nazivom "Konjićev skok", koji je bio neuspješan - nisu uspjeli da dođu do Vrhovnog štaba i Tita.
Toga dana, 365 Drvarčana dalo je život za slobodu. Nacisti su krvnički ubijali žene i djecu, palili porodice. Zbog svog herojstva tokom desanta, grad je 1974. godine odlikovan Ordenom narodnog heroja.
Narod Drvara i okoline dao je tokom rata 7.072 borca, od kojih 2.056 žena.
(Srrna, Mondo)
