Protiv direktorke Narodnog pozorišta Republike Srpske, Maje Dodig, podneseno je više anonimnih prijava za uznemiravanje na radu (mobing) i povodom toga je pokrenuta kontrola od strane republičkog Inspektorata.
Mondu je potvrđeno da je Inspektorat Republike Srpske proteklih dana zaprimio "nekoliko predstavki koje se odnose na navodno provođenje mobinga i diskriminaciju radnika od strane direktorice Narodnog pozorišta Republike Srpske".
"U skladu sa zakonom propisanim nadležnostima i ovlaštenjima, inspekcija rada pokrenula je inspekcijski postupak, koji je još uvijek u toku, te ćemo konkretne rezultate moći saopštiti nakon okončanja same kontrole", rečeno nam je u Inspektoratu.
U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske nešto kasnije u ponedjeljak je potvrđeno da su primili pojedinačne anonimne prijave zaposlenih u Narodnom pozorištu Republike Srpske protiv direktora ove ustanove.
"Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske će u ovoj sedmici, a u skladu sa nadležnostima, razmotriti stanje u Narodnom pozorištu Republike Srpske u kontekstu pristiglih prijava, te će se odrediti po istom", piše u odgovoru koji nam je dostavljen iz ministarstva.
Kostimografkinja pozorišta Ivana Ristić potvrdila je u intervjuu za magazin ''Buka'' da je ona jedna od zaposlenih koji su prijavili Dodigovu.
"Direktorica Maja Dodig, od dana kada je došla, ima dnevnu listu osoba koje su na meti. Mobinguje svakoga ko joj iskaže svoje mišljenje, a čak imamo i primjer gde kolege nisu imali priliku ni da je upoznaju, niti da joj se dokažu i oni su bili sklonjeni, poniženi i odbačeni, jer prosto ‘to je njeno pravo’ ", rekla je Ristićeva u opširnoj ispovijesti.
Navela je da mobing kreće kažnjavanjem, tako što se radniku ukine 10% od plate, bez sprovođenja disciplinskog postupka, a sljedeća kazna tog tipa je momentalni otkaz.
Direktorka NPRS, Maja Dodig, Mondu je izjavila da nema komentar, kako je navela, "na tabloidne anonimne optužbe".
"NPRS je otvoreno za saradnju sa Inspektoratom Republike Srpske u vezi anonimnih navoda za mobing i dr. Trebalo bi dopustiti institucijama Republike Srpske da rade svoj posao. Radni kolektiv NPRS ima puno zadatka u ovom mjesecu, 20 predstava na repertoaru kao i gostovanja na Festivalima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini", kaže Dodig.
U Inspektoratu RS pojasnili su da se postupak dokazivanja i utvrđivanja da je došlo do uznemiravanja na radu, te naknada štete po tom osnovu, ostvaruje pred nadležnim sudom.
"Inspektor rada ne može dati takve kvalifikacije, ali u postupku inspekcijske kontrole može utvrditi da li je poslodavac omogućio radniku zaštitu njegovih prava na način propisan Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu. Inspektor može utvrditi da li je poslodavac omogućio radniku podnošenje zahtjeva za zaštitu od uznemiravanja, da li je u slučaju nepostizanja sporazuma poslodavac donio rješenje o obustavljanju postupka, a kako bi radnik na osnovu istog mogao dalje tražiti svoja prava pred Agencijom ili nadležnim sudom", pojašnjavaju u Inspektoratu.
Šta kaže novi Zakon?
Republika Srpska je nedavno dobila novi Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, koji je u Službenom glasniku RS objavljen 19. oktobra.
Zakonom je propisano da se postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu sprovodi kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, organa nadležnog za inspekcijski nadzor i nadležnog suda.
Zahtjev za zaštitu od uznemiravanja pokreće radnik ili uz njegov pristanak predstavnik sindikata ili drugi predstavnik radnika, a poslodavac je dužan da po saznanju pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline te da u roku od 15 dana od dana prijema, odnosno od dana pokretanja postupka, sprovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu.
Postupak je hitan i zatvoren za javnost, a prikupljeni podaci su povjerljive prirode i mogu se saopštavati samo učesnicima u postupku i nadležnim organima, navedeno je u zakonu.
Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca smatra se okončanim zaključivanjem sporazuma između strana u sporu, a ukoliko se postupak obustavi bez sporazuma, radnik koji smatra da je pretrpio mobing može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora (Agenciji) ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu.
Međutim, kada je uznemiravanje počinio preduzetnik kod kojeg je radnik zaposlen, odnosno odgovorno lice kod poslodavca, radnik odmah ima pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe.
Član 22 zakona propisuje da teret dokazivanja da nije bilo uznemiravanja na radu pada na poslodavca, ukoliko radnik učini vjerovatnim da je bio izložen uznemiravanju. Kazne za prekršaj su u rasponu od par stotina do 12.000 KM, u zavisnosti od toga šta se utvrdi u postupku.
(Mondo)
