• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Građani BiH u kladionicama prošle godine ostavili 133 miliona više nego tokom 2020.

Autor Dragana Božić

Kockanje u BiH čini se, cvjeta kao nikada. Bilježe se pojave hroničnih zavisnika o kocki, a tome je doprinijela i pandemija.

 BiH kockanje zavisnost Izvor: Mondo/Goran Sivački

Građani sve češće u kladionicama pokušavaju zaboraviti probleme i pronaći zabavu. Samo prošle godine tu su potrošili 133 miliona više nego prethodne. Vlastima kladionice nisu mrske, ali jeste, čini se, raditi na zaštiti i prevenciji zavisnosti koja nerijetko razori čitave porodice.

Prema nekim procjenama, u BiH ima čak 50 hiljada patoloških kockara. Više od 75 odsto građana probalo je neku vrstu igara na sreću. Što i ne čudi u jednu ruku, jer smo jedna od onih zemalja u kojoj ima najveći broj kladionica, objavila je N1.

U njih zalaze svi, čak i oni najstariji. Ali, podatak koji zabrinjava jeste da su grupa koja to najčešće radi – srednjoškolci.

“Zavisnici o igrama na sreću su vrlo pristojni, ničim upadni, vrlo često porodični ljudi. Imaju svoje poslove, tri petine zavisnika o igrama na sreću su zaposleni. Uglavnom su muškarci u nekim ranim 30-im pa do nekih 50 godina života”, rekla je Rasema Okić, iz JU Zavod za bolesti zavisnosti Kantona Sarajevo.

Samo građani iz Federacije su u kladionicama tokom prošle godine potrošili 1,6 milijardi maraka, podaci su Federalne Poreske uprave. Međutim, iz kladionica kažu, javnosti se daju poloviče informacije. I pojašnjavaju, ta cifra nije njihova zarada.

Bruto prihod tokom prošle godine bio je 200 miliona maraka.

Kladionice su vrlo interesantne i ekonomskim sručnjacima. I vrlo drage vlastima. Razvoj lutrija se stimuliše, jer puni budžete i čini sastavni dio GDP-a.

“Bilo kakva zabrana tih aktivnosti ekonomski posmatrano donosi loše rezultate odnosno otvara vrata za crno tržište za klađenje preko interneta u nekim drugim državama i tako dalje”, izjavio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Priča o klađenju nije crno-bijela. Igre na sreću su legalne, od njih se pune budžeti. Ali adiktivni potencijal ove vrste zabave ne smije biti zanemaren. Na prevenciji se mora raditi. Jer, malo je onih koji potraže pomoć, a i kada je potraže, u većini slučajeva to bude kasno.

(Mondo/N1)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Jaaa

Spasa nam nema, propasti... HOĆEMO

MONDO REPORTAŽE