Iz naftalina...
Jahanje je bilo najomiljeniji sport u našim krajevina još od turskih vremena. Iz austrougarskog doba pamti se trka na relaciji Bihać - Sarajevo, održana 1893. godine. Trke su tradicionalno održavane na prvi dan pravoslavnih Duhova, kada je otvaran i nadaleko poznat sajam. Organizaciju trka je poslije oslobođenja preuzelo viteško društvo pod nazivom Vrbasko kolo jahača "Vojvoda Mrkonjić", sa sjedištem u Banjaluci.
Kolo je širilo ideju konjarstva i putem štampe, a njegov agilni višegodišnji sekretar inženjer Konstantin Gazdanov je objavio više knjiga o uzgoju konja. U radu Kola istakli su se i inženjer Konstantin Gazdanov, sekretar i ranžer trka, major Vsevolod Lavrov, Filip M. Hofman i drugi.
Priređivane su i izložbe ždrebadi, a odziv uzgajivača je redovno bio velik. Žiriju bi predsjedavali predsjednici Kola. Tu su dužnost obavljali divizijski general Vojislav Kostić i brigadni generali Dušan Mihailović i Miloje S. Lazarević.
TRKE PRIVLAČILE NA HILJADE GLEDALACA
Kolo je svake godine priređivalo 3-4 "konjička sastanka", koji su na programu imali galopske, kasačke i preponske trke. Juna 1933. uvedeno je i lovačko jahanje, rezervisano za vojna lica, a od juna 1937. i kasačke trke sa sulkama. Brižljivo pripremljene trke su na hipodrom na Banjalučkom polju znale da privuku i do šest hiljada gledalaca. Trke su priređivane na stazama od 900, 1.000, 1.400, 1.600, 1.800 i 2.000 metara. Poseban interes su izazivale trke bosanskih konja. Vrbasko kolo jahača je uspostavilo stanicu za jahaće pastuve iz Ljubičeva i ergelu brdskih konja, navodi Zoran S. Mačkić, arhivskih savjetnik u Arhivu Republike Srpske.
Poznatiji odgajivači bili su Mustafa Plićanić, Milivoj Kecmanović, Fehim Vajrača, Anđelko Skatanić, Stojko Stanarević, Ahmed Beglerbegović i dr Muhamed Kulenović, a među grlima najveće zvijezde bili su Munja, Čukarica, Cica, Vitez, Feja, Kosovac...
TRKA KONJA I BICIKLISTA OD BANJALUKE DO GRADIŠKE
U Banjaluci se 1899. godine odigrao jedan interesantni događaj koji je u toku narednih godina bio prepričavan, a o kojem su pjevane i pjesme. Na dan Ognjene Marije, 17. jula 1899. godine, poznati banjalučki bogataš i veleposjednik Lazar Popović pripredio je trku između konja i bicikala od Banjaluke do Bosanske Gradiške. Na ovoj trci koja je u ono vrijeme bila jedna od najvećih senzacija, ne samo u Banjaluci nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini, konji Lazara Popovića na putu od 48 kilometara dužine odnijeli su pobjedu i utekli ispred osam najboljih banjalučkih biciklista...
GOSTOVANJE KUBANSKIH KOZAKA
18. juna 1933. u Banjaluci su gostovali kubanski kozaci, koji su na igralištu "Krajišnika" predstavili svoju "džigitovku" (skup akrobacija koje se vrše na konju, čiji naziv potiče od kavkaske riječi "džigit", a koja označava odličnog jahača). Vijest o tome prenijele su Vrbaske novine.
Banjalučani su te nedjelje uživali u "otmici djevojke", jahanju sjedeći naopačke ili ležeći na konju, presijecanju sabljom grančica pobodenih u zemlju, dohvatanju maramica sa zemlje, itd. Najburnije je pozdravljena "piramida", kada je jedan kozak, stojeći na ramenima dvojice jahača, oko igrališta pronio jugoslovensku trobojku. Na kraju, gosti su nasred igrališta izveli kazačok i lezginku...
(Mondo)
