• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Teorije postanka banjalučkog ćevapa (FOTO)

Autor Siniša Stanić

Iz naftalina...

 Banjalučki ćevap, teorije postanka, iz naftalina Izvor: Printscreen

Zasigurino najpoznatiji "brend" grada na Vrbasu je banjalučki ćevap. Za njegovu popularnost najviše je zaslužan jedinstven ukus, ali i oblik, zbog kojih se banjalučki ćevap razlikuje od ostalih popularnih varijanti ovog jela - sajevskih, travničkih, leskovačkih ćevapa...

Ipak, na nagli uspon naklonosti gurmana širom regiona prema banjalučkom ćevapu, vjerovali ili ne, najviše je uticao rat u BiH '90-ih. Naime, do dolaska kolona srpskih izbjeglica 1995. u glavni grad Srbije posebni lokali (najčešće kiosci) za ćevape u Beogradu praktično nisu ni postojali, da bi od tada počeli da niču na svakom koraku... Pa i u najstrožem centru srpske prestonice!

Možda će vas zanimati

"Raspad SFRJ i rat u Bosni i Hercegovini su bitno uticali da sa izbjeglicama i novopečenim građanima Srbije i Jugoslavije u naš glavni grad dođe i bosanski ćevap, koji eto nazvaše banjalučkim. On je, za sada, kod širokih ćevabdžijskih masa poklonika, izgleda, najpopularniji. Nigdje više u gradu nema kioska sa leskovačkim ćevapom. On se može naći samo u ponekom restoranu. Svuda se puše i dime kiosci koji reklamiraju banjalučki ćevap", sa dozom rezignacije piše beogradska "Borba" sredinom '98. godine.

List se jada i da se "banjalučki ćevap prži u najstrožem centru Beograda, a kiosci metastaziraju po Trgu Republike galopirajućom brzinom..."

 Banjalučki ćevap, teorije postanka, iz naftalina Izvor: Borba, printscreen

A, jedna anegdota o poslijeratnoj svadbi Banjalučanke u Vojvodini najbolje oslikava svu posebnost banjalučkog ćevapa.

Naime, jedna lijepa Banjalučanka udavala se u poznatom dvorcu Dunđerski kod Novog Sada za tamošnjeg mladoženju, poznatog po velikoj ljubavi prema banjalučkim ćevapima. Zaljubljen u ćevape u pločicama, a ne odvojene, mladoženja je specijalno za svadbeno veselje naručio da se iz Banjaluke dopreme velike količine sirovih ćevapa za svadbenu gozbu.

Sve je to išlo po planu, dok mladoženja ujutro nije ušao u kuhinju da se raspita kako idu pripreme jela. Na njega se tad obrušiše bijesni kuvari: "Pa, čovječe, ko ti je vozio ove ćevape, cijelu noć smo ih rastavljali – svi se slijepili..."

 Banjalučki ćevap, teorije postanka, iz naftalina Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Ne postoje pouzdani izvori o tome kako se i kada banjalučki ćevap, svojom jedinstvenim izgledom i ukusom "odcijepio" od svoje "sabraće" iz Sarajeva, Travnika, Tuzle... Ipak, među Banjalučanima kruži mnoštvo, prilično "pouzdanih", teorija o postanku banjalučkih ćevapa, od kojih su najpopularnije sljedeće tri:

Prema prvoj verziji, banjalučki ćevap je zapravo rođen u okolini Glamoča! Naime, iz tog mjesta je u Banjaluku oko 1920. godine doselila porodica Đuzel - preci čuvenog Muje, čovjeka koji je izgradio, bez sumnje, najpoznatiji banjalučki ćevabžijski "lanac" pod imenom - "Kod Muje". Mujin djed imao je ćevabdžinicu u Banjaluci od 1923. godine, a kako bi svoj ćevap učinio što prepoznatljivijim, odlučio je da ćevape ne razdvaja da bi što duže ostali sočni, pa je tako izmislio banjalučku "pločicu", tj. čuveni "Mujin ćevap". Kasnije je svoj recept prenio na svog unuka, a ostalo je istorija...

 Banjalučki ćevap, teorije postanka, iz naftalina Izvor: Printscreen

Mnogi stariji Banjalučani, ipak, oštro se protive ovoj teoriji i tvrde da je banjalučki ćevap postojao "odvajkada".

Nebojša Kuštrinović, meteorolog u penziji i veliki poklonik ćevapa i Banjaluke kaže da je "praotac" ovih tvrdnji čuveni banjalučki ćevabžija Parero. On se, kaže Kuštrinović, nikad nije složio da od Mujine porodice potiče banjalučki ćevap, tvrdeći da se u gradu na Vrbasu odvajkada pravila ova delicija i da je onaj "Mujin" samo jedna od brojnih varijanti banjalučkog ćevapa.

"Po svemu sudeći, a opet u odsustvu pouzdanih istorijskih izvora, ova Parerova tvrdnja bi mogla biti približnija istini naprosto iz razloga što je ćevap već vijekovima dio grada na Vrbasu, i to u obliku kakvom ga i danas poznajemo", ubijeđen je Kuštrinović.

 Banjalučki ćevap, teorije postanka, iz naftalina Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

A treća, ujedno i najsenzacionalnija teorija pojavila se prošle godine u italijanskim medijima, koji su bezobrazno ustvrdili da je banjalučki ćevap u stvari - italijanski! Prema tim šokantnim navodima, "pravi izumitelj" banjalučkog ćevapa je mesar Đovani Klaser, porijeklom iz italijanskog Trentina, nekadašnji šef kuhinje banjalučkog Hotela Bosna, koji je navodno prvi osmislio i koristio kalup za pravljenje pločica ćevapa!

Bilo kako bilo, tvorcu banjalučkog ćevapa i ovom prilikom iskreno se zahvaljujemo, a ako i vi znate neku interesantnu teoriju o postanku banjalučkog ćevapa, možete slobodno da je podijelite sa nama u komentarima ispod teksta! 

Za kraj, prisjetimo se sjajne manifestacije "Ćevap fest", koja se već treću godinu, što iz opravdanih, što iz  neopravdanih razloga ne održava u Banjaluci...

(Mondo.ba)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE