Poslodavci u Srpskoj su nezadovoljni načinom obračuna i isplatom porodiljske naknade, jer, kako tvrde, Fond isplaćuje 100 odsto bruto plate, ali ne one koju poslodavac isplati porodilji.
Kako nam je objasnila Nataša Krejić iz Advokatske firme “Sajić” propisano je da naknadu plate za prvih mjesec dana korišćenja porodiljskog odsustva obezbjeđuje i isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava, a za narednih 11 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 17 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete naknadu isplaćuje poslodavac, a isplaćena sredstva refundira Fond.
Krejić je naglasila da je, s obzirom da se Zakon o dječijoj zaštiti poziva na odredbe Zakona o radu, u njemu propisano da za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije počinjanja porodiljskog odsustva, te propisuje da se naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u RS.
Krejićeva je hipotetičkim primjerom objasnila problem:
“Ako je porodilja na porodiljskom bolovanju npr. od novembra 2022 godine, podnosi se zahtjev za refundaciju bolovanja uz dostavljanje dokaza o visini plate isplaćene u periodu od novembra 2021. godine do novemra 2022. godine. U tom periodu je porodilja između ostalog primala i naknadu za topli obrok (koji dio primanja je takođe u cjelosti oporeziv).
Kod nas je u ovom periodu bila proglašena pandemija korona virusa i mnogi poslodavci nisu radili uopšte ili su radnicima umanjili plate iz objektivnih razloga i slično. Ako je poslodavac isplaćivao npr. minimalnu platu iz navedenog objektivnog razloga u nekim mjesecima u ovom periodu, taj umanjeni iznos će ući u ukupan obračun naknade plate porodilji.
Takođe, poslodavac je obavezan u zahtjevu umanjiti visinu isplaćene plate (za tu godinu prije porodiljskog) za visinu toplog obroka. Slično je i sa povećanjem plate. Poslodavac je npr. u avgustu 2022. godine povećao platu porodilji za 20 odsto, pa je u februaru 2023. godine povećao ponovo za 20 ili više odsto, s obzirom na inflaciju, ali fond ove isplate ne uzima u obzir”, tvrdi naša sagovornica.
Fond ne refundira naknadu plate koju poslodavac isplaćuje porodilji za vrijeme porodiljskog odsustva, nego mu isplaćuje naknadu na ime dijela plate koju je poslodavac porodilji isplatio dok je ona još uvijek radila.
“Iako poslodavac mora svaki mjesec da dostavi dokaz da je isplatio naknadu plate porodilji (iz kojih dokaza se vidi koliko iznosi ta naknada) Fond isplaćuje ovaj iznos koji je utvrdio na osnovu plate iz godine prije porodljskog”, kaže Krejićeva.
Dodaje da ako se uzme u obzir da je dječja zaštita djelatnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku, onda se može zaključiti da se ovakvim načinom ophođenja prema poslodavcima, pa samim tim i prema porodiljama ne obezbjeđuje ni podrška niti ciljevi koji bi trebali biti osnovni kad je dječija zaštita u pitanju.
“Za nesavjesne poslodavce ovo bi moglo biti opravdanje da porodiljama za vrijeme porodiljskog odsustva smanje platu na iznos koji dobijaju od Fonda. Takođe, Zakon propisuje da se ova naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici, ali Fond ovo ne radi, osim ako poslodavac sam ne obračuna tu promjenu i ne pošalje zahtjev”, tvrdi Krejićeva.
Iz Fonda za dječiju zaštitu su nam potvrdili da je Zakonom o radu propisano da za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije počinjanja porodiljskog odsustva.
U Fondu ističu da se ova naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici Srpskoj, dok je propisano da se naknada plate ostvaruje na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu RS.
“Iz toga proizilazi da se naknada plate utvrđuje ženi u visini prosječne plate koju je ostvarila 12 mjeseci prije porodiljskog odsustva, odnosno iz istog proizilazi da ne postoji zakonska prepreka da poslodavac isplati uvećanu naknadu plate radnici, odnosno da izvrši mjesečno usklađivanje naknade plate sa rastom prosječnih plata. To znači da, koliko se procentualno poveća prosječna plata u Republici Srpskoj, prema podacima Zavoda za statistiku RS, za toliki procentualni dio će doći do korekcije (uvećanja) naknade plate, pod uslovom da je poslodavac zatraži zahtjevom”, rekli su za Mondo iz Fonda dječije zaštite.
Dalje navode, da, imajući u vidu da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih Zakonom o radu, ostala davanja po osnovu rada, kao što je topli obrok, nisu sastavni dio osnovne plate niti uvećane plate.
“Pravo na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva je pravo poslodavca i isto se ostvaruje na osnovu podnesenog zahtjeva za priznavanje prava, dok je pravo na porodiljsko odsustvo, pravo žene/majke (izuzetno oca) i isto se ostvaruje, u skladu sa Zakonom o radu, u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci neprekidno”, objasnili su u ovom fondu.
Podsjećamo, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o dječijoj zaštiti od 1. januara 2020. godine poslodavcima se isplaćuje 100 odsto bruto plate za porodiljsko odsustvo, a do tada se isplaćivalo 80 odsto.
(MONDO)
