Ombudsmen za djecu RS uradio je poseban izvještaj o pravu djeteta koje se nalazi u stanju socijalne potrebe, a dio se odnosi i na razgovore sa štićenicima Doma za djecu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” u Banjaluci, koji je pokazao zabrinjavajuće podatke.
Poseban izvještaj je rađen nakon prošlogodišnjeg slučaja prijave seksualnog zlostavljanja štićenice Doma “Rada Vranješević”, za šta je optužen zaposlenik ove ustanove kojem je u toku suđenje u Okružnom sudu Banjaluka.
“Kada smo pitali štićenike Doma kome bi se povjerili kada bi imali neprijatnu situaciju, većina ih je odgovorila svom matičnom vaspitaču, ili drugom vaspitaču, stručnoj službi, nekome od vršnjaka i na kraju staraocu”, navodi se u izvještaju.
Podvučeno je da bi staralac trebao biti primarno lice koje se brine o potrebama štićenika, a da ovakvi podaci iz istraživanja pokazuju da institut starateljstva, posebno kada su u pitanju djeca bez roditeljskog staranja, u praksi nije u potpunosti primjenjen.
“Ono što zabrinjava je odgovor štićenika o reakciji istih na njihovu prijavu o povredi prava, jer se u 33 odsto slučajeva navodi da se ništa nije preduzelo”, stoji u godišnjem izvještaju Ombudsmena za djecu RS, a koji će se naći pred poslanicima NSRS na predstojećoj sjednici čiji je početak zakazan za 6. jun.
Podvučeno je da, bez obzira da li se u konkretnim slučajevima radilo o povredi prava, primjedbama, sugestijama ili bilo kakvim drugim zahtjevima štićenika, opravdanim ili neopravdanim, neophodna je povratna reakcija, odnosno adekvatan odgovor na navedene situacije uz poštovanje i uvažavanje ličnosti i integriteta svakog djeteta.
“Potrebno je da djeca smještena u Dom imaju pristup poznatom, djelotvornom i nepristrasnom mehanizmu kojima mogu prijaviti svoje žalbe ili brige u vezi sa tretmanom ili uslovima zbrinjavanja. Pored veće odlučnosti da se preduzmu određene mjere nakon prijava, odnosno sumnje na počinjeno nasilje od strane same ustanove, te nužne podrške sistema, potrebno je više edukacija samih zaposlenika, kvalitetnija međuresorna saradnja, te sistemsko preventivno i reaktivno djelovanje u cilju zaštite djece od svih oblika nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja”, dodaje se u izvještaju.
Prema podacima MUP-a RS, u 2022. godini evidentiran je 51 slučaj seksualnog nasilja nad djecom u Republici Srpskoj, dok je godinu ranije evidentirano 75 krivičnih djela protiv polnog integriteta i seksualnog iskorištavanja djeteta.
Od toga su se četiri krivična djela odnosila na silovanje, čak 30 djela obljube sa djetetom mlađim od 15 godina, deset iskorištavanje djece za pornografiju, 12 polno uznemiravanje, četiri krivična djela upoznavanje djece sa pornografijom i isto toliko polnih ucjena, a zabilježena su i djela iskorištavanje kompjuterske mreže za seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta, polno nasilje nad djetetom, navođenje na prostituciju…
(Mondo)
